Sirotinja - jamstvo opstanka Hrvata u BiH

Usuđujem se kazati da su to mahom prognanici, te djeca gastarbajtera i političkih dužnosnika. Čim je u ratu pala Posavina, a potom se dogodio hrvatsko-bošnjački sukob, Hrvati su po ratnoj logici, u sredinama gdje su bili manjina, prebjegli u Hrvatsku ili u zapadne zemlje. Tko bolje, tko lošije, ali je činjenica da su se svi nekako  snašli u novom okruženju.

Otišli na vrijeme

Onima koji su imali ušteđevine, kuće i placeve u Hrvatskoj preseljenje u Hrvatsku nije preteško palo, a sirotinji je Hrvatska pomagala iz različitih fondova. Mnogi su se tada i obogatili mijenjajući imetak u BiH sa Srbima i Bošnjacima u Zagrebu i na Jadranu. Ima ih puno koji su u toj ratnoj situaciji dobro pazarili.

Na primjer, danas im imetak u BiH ne bi vrijedio ni deset tisuća maraka, dok im kuća na moru vrijedi deset ili čak stotinu puta više.

Sumnjičavi gastarbajteri nikada nisu stavljali sva jaja u jednu korpu, pa su još prije rata pokupovali za “dicu” placeve, stanove i kuće u Hrvatskoj. Tako su oni u ratnom prognanstvu imali rezervni položaj.

U ime hrvatstva

Treća kategorija ratnih dobitnika su hrvatski političari i tajkuni. U ime hrvatstva oni su stekli golem imetak, te tako osigurali svojoj djeci kuće, novac, školovanje i sve privilegije bogatih u Hrvatskoj.

Oni su tu tek na privremenom radu, dakle gastarbajteri, jer su osigurali financijsku sigurnost i petom koljenu, a tu su sve dok ih vlasti ne počnu proganjati zbog kriminala.

Tko ostaje ovdje u BiH? U BiH ostaju samo Hrvati koji ne mogu odseliti. Ostaje, dakle, sirotinja, koja nema novca kupiti stan u Hrvatskoj, tamo se zaposliti i školovati djecu.

Osobno pripadam toj kategoriji Hrvata u BiH, premda imam prebivalište u Hrvatskoj. I ta sirotinja je garancija da će još barem par desetljeća biti Hrvata u BiH. Jednostavno ne mogu odseliti, jer za to treba velik novac. A oni nemaju ni za svakodnevno preživljavanje. Sirotinja je, dakle, jamstvo da Hrvata u BiH neće nestati.