Ratni zločini: BiH istražuje 8900 osoba

Od tog ukupnog broja prijavljenih, koji još nisu ni osumnjičeni, a kamoli da je protiv njih podignuta kaznena prijava, ima nešto više od 300 Hrvata.

Iznio je to za "Slobodnu" tajnik Ministarstva pravde BiH Jusuf Halilagić. On također naglašava da su ti prijavljeni Hrvati uglavnom pripadnici HVO-a.

Već prije smo iz Tužiteljstva BiH dobili potvrdu da se vodi istraga za ratni zločin protiv skupine hrvatskih časnika za operaciju Južni potez, a koju je pokrenulo Tužiteljstvo Republike Srpske za zločine nad civilnim srpskim stanovništvom u Mrkonjić Gradu.

Među 18 osumnjičenih su generali Ante Gotovina, Damir Krstičević, Ljubo Ćesić Rojs..., i taj je predmet, koji se u Tužiteljstvu BiH vodi pod nazivom "Mrkonjić Grad", bar za sada, jedini u kojem se istražuju i građani Republike Hrvatske.

Inače, Hrvatska i BiH nemaju potpisan međudržavni sporazum o razmjeni podataka i dokaza o osumnjičenima za ratne zločine.

- Prije četiri godine OESS je u Zagrebu inicirao sastanak predstavnika pravosuđa Hrvatske, Srbije i BiH, gdje se sugeriralo da se potpišu međudržavni sporazumi o procesuiranju ratnih zločina. Mi se nismo bili spremni odreći nadležnosti procesuiranja ratnih zločina koji su se dogodili u BiH, i takav sporazum nismo potpisali ni s Hrvatskom, ali ni sa Srbijom - ističe Halilagić.

No, Hrvatska i Srbija imaju potpisane sporazume između ministarstava pravosuđa, ali i između DORH-a i Tužiteljstva Srbije, no tim sporazumima nije uklonjena mogućnost Srbije da podigne optužnicu protiv hrvatskih građana koje se sumnjiči da su počinili ratni zločin na teritoriju Hrvatske.

Naime, Srbija je 2003. donijela zakon kojim se proglasila nadležnom za procesuiranje svih ratnih zločina na teritoriju bivše SFRJ od 1991. do 1995. godine.

Na temelju tog zakona, koji ima uporište u haaškoj konvenciji o procesuiranju ratnih zločina, Srbija se pretvorila u balkanskog policajca i podiže optužnice i raspisuje tjeralice za građanima Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine.