Hrvatski branitelji: Euroazijska ekonomska unija

Recep Tayyip Erdogan, Turski premijer, zabrana YouTubea i Facebooka, oporba traži Erdoganovu ostavku, Erdogan, Facebook, YouTube, twitter, branitelji, Koordinacija braniteljskih udruga, BIH, Recep Tayyip Erdogan, Turska, Ekstremisti ISIL-a, kurdi, PKK, SAD, Turska, Recep Tayyip Erdogan, Recep Tayyip Erdogan, izbjeglice iz Sirije, Summit G20, predsjednik Europske komisije, Recep Tayyip Erdogan, Turska, izbjeglice iz Sirije, izbjeglice, Recep Tayyip Erdogan, kurdi, ISIL, Recep Tayyip Erdogan, Turska policija, Zaman dnevni list, dnevni list Zaman, Recep Tayyip Erdogan, Turska, kurdi, dnevni list Zaman,  Cihan, novinska agencija Anadolu, Recep Tayyip Erdogan, Erdogan, Turski predsjednik, Recep Tayyip Erdogan, kurdski militanti , Turska, Recep Tayyip Erdogan, Turska, turski konzulat, Recep Tayyip Erdogan, Turski predsjednik, EU članstvo, Turska,  EU i Turska, Armenski genocid, Turski predsjednik, Angela Merkel, Angela Merkel, Recep Tayyip Erdogan, bundestag, Rezolucija o genocidu, Armenci , Recep Tayyip Erdogan,
Time se i pred hrvatski narod u BiH postavilo ozbiljno pitanje hoće li Bosna i Hercegovina u budućnosti biti sastavnica Europske unije i NATO-a ili će Bosna i Hercegovina krenuti u nove euroazijske asocijacije koje zagovaraju predsjednik Ruske federacije, Vladimir Putin, i predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan.

Govoreći o Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EEU) ugledni novinar njemačke medijske kuće Deutsche Welle, Ingo Mannteufel, stručnjak za rusku politiku, upozorio je kako je Euroazijska unija koncept jedne druge, naime antiliberalne i antiameričke Europe, i predstavlja stvarnu opasnost za demokratsku Europu. Te dalekosežne posljedice većina građana i građanki starog kontinenta još nije dobro shvatila, i Europi bi dobro došlo da se probudi iz euforije koja još uvijek traje od okončanja hladnog rata i da se politički i vojno pripremi za nove totalitarne izazove 21. stoljeća, naveo je Mannteufel.

Danas nitko ne može nijemo promatrati događaje koji se odvijaju kao na filmskoj vrpci i sve složenije odnose među narodima na svjetskoj i europskoj političkoj sceni. Nakon vojne parade u Beogradu, koju je upriličila Republika Srbija u čast Vladimiru Putinu, stavljajući jasno do znanja kako NATO nije prihvatljiva vojna asocijacija za Republiku Srbiju, odmah nam je postalo jasno kako to nije prihvatljivo ni za predstavnike Republike Srpske u BiH.

Puštanje Vojislava Šešelja na privremenu slobodu imalo je za cilj pogoršati odnose u regiji, ali i poslati jasnu poruku kako srpski nacionalisti koji su trenutno na vlasti u Srbiji koriste Šešelja kao probni balon i glasnogovornika jedne nove ideje koju je i sam Šešelj iznio na tiskovnoj konferenciji navodeći kako je Srbiji neophodna nova gospodarska politika, zagovarajući savezništvo s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom i okretanje istoku. Imajući na umu kako je Vojislavu Šešelju ipak netko omogućio izlazak iz haaškog pritvora, upućuje na to kako na Zapadu postoje i one političke snage koje vide svoj interes u procesu zaustavljanja ujedinjenja demokratske Europe.

Nakon Erdoganove izjave o američkoj politici, citiramo: „Vjerujte mi, oni nas ne vole. Navodno nas posmatraju kao prijatelje, a žele nam smrt, i uživaju u tome da gledaju kako naša djeca umiru. Koliko dugo još treba da ignoriramo tu činjenicu?", uslijedio je susret Vladimira Putina i Tayyip Erdogana.

Znajući koliki utjecaj ima Tayyip Erdogan na Bakira Izetbegovića, mi hrvatski branitelji nemamo nikakve dvojbe kojem će se savezu prikloniti bošnjačka politička elita. Vodeći turski intelektualci koji zagovaraju euroazijske integracije već uveliko zbore kako bi zapadna granica takve integracije trebala biti na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, jasno stavljajući do znanja kako hrvatski narod u BiH nije bitan, niti će ga, po tom pitanju, itko išta pitati.
Hrvatska država je sastavnica Europske unije i punopravna članica NATO saveza i svoje vojne i političke interese vezala je uz SAD, što najslikovitije prikazuje izjava predsjednika Georgea Busha, koji je, izražavajući Hrvatskoj dobrodošlicu u NATO savez, naveo sljedeće: „Naše su zemlje udaljene tisućama milja, no danas, na ovom tlu uz Jadran, stojimo zajedno, kao slobodni ljudi. Hrvatska se danas razlikuje od ratom zahvaćene Hrvatske, kakva je bila prije deset godina. Nadišla je sukobe i uspostavila mir sa svojim susjedima. Amerikanci se dive vašoj hrabrosti i ustrajnosti. Zaprijeti li vašoj zemlji ikakva opasnost, SAD i NATO stajat će uz vas i nitko vam više slobodu neće oduzeti."

Mi, Hrvati u BiH, još uvijek nismo sigurno je li se navedena izjava odnosila i na Hrvate u BiH ili samo na one u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini je željno iščekivao kada će Bosna i Hercegovina otvoriti put prema euroatlantskim integracijama, vjerujući kako će se nacionalna i ljudska prava hrvatskog naroda u BiH izjednačiti s pravima drugih dvaju bh. naroda kada se uvedu zapadnoeuropski standardi.

Nažalost, vidjevši fotografiju sa skorašnjeg sastanka sv. Oca, pape Franje, i predsjednika Turske, Tayyipa Erdogana u Istambulu, koja prikazuje kako Erdogan papi Franji pokazuje i objašnjava što je to Ahdnama, postali smo nekako zabrinuti da bi se moglo dogoditi da hrvatski narod bude jedini katolički narod koji će ostati u novoj euroazijskoj vojnoj-političkoj asocijaciji u kojoj bi mogli imati onoliko prava koliko mu je povjereno i Ahdnamom 1463. godine.

U ovom mjesecu održavaju se i izbori za predsjednika Republike Hrvatske, gdje se sučeljavaju dva najbitnija kandidata, Kolinda Grabar Kitarović i aktualni predsjednik RH, dr. Ivo Josipović, što bi moglo bitno odrediti kakvo će stajalište imati Republika Hrvatska prema hrvatskom narodu u BiH, kada su u pitanju euroazijske integracije. Kolinda Grabar Kitarović zasigurno dobro poznaje međunarodnu vanjsku sigurnosnu politiku, budući da je dugo radila kao ministrica vanjskih poslova, veleposlanica u Washingtonu te visoka dužnosnica u sjedištu NATO-a, za razliku od dr. Ive Josipovića koji više vodi računa o zaštiti bivših komunističkih dužnosnika, tj. vodi politiku „Crvene Hrvatske" koja je uvijek sanjala kada će crvena armija ući na prostore Republike Hrvatske.

Hrvatski narodni sabor BiH je političko tijelo koja okuplja legalno i legitimno izabrane hrvatske predstavnike, no dosad nije pokazao kapacitet otvaranja rasprave i javnog progovaranja o tome hoće li voditi politiku hrvatskih nacionalnih interesa u Bosni i Hercegovini ili će prihvatiti politiku „Kud' svi Turci, tud' i mali Mujo".

Mi, hrvatski branitelji u BiH, smatramo kako imamo razloga za zabrinutost, budući da osjećamo da sem hrvatskog naroda u BiH, druga dva bh. naroda ne žele u euroatlantske integracije, nego odugovlače procese čekajući kada će euroazijske integracije postati realne za Bosnu i Hercegovinu. Stoji otvoreno pitanje koliko smo svjesni novih izazova i što ćemo poduzeti kad nas zahvati val novih rusko-turskih integracija.

Ured za informiranje
KOORDINACIJA UDRUGA PROIZIŠLIH
IZ DOMOVINSKOG RATA HZ-HB