VEĆI NEGO PROŠLE GODINE BiH ima 1,2 milijarde KM vanjskog duga, evo kome smo sve dužni

Bosna i Hercegovina će ove godine potrošiti gotovo 450 milijuna maraka više za otplatu državnog vanjskog duga u odnosu na prošlu godinu, piše Capital.

Prošle godine je za otplatu duga bilo neophodno 819,1 milijuna KM, dok će ove godine prema procjenama iz Prijedloga proračuna BiH biti potrebno 1,2 milijarde maraka.

Podsjetimo, ukupan vanjski dug BiH je na kraju 2022. godine iznosio 9,8 milijardi maraka.

Obveze prema MMF-u porasle za skoro 200 milijuna KM

Kada govorimo o kreditorima, najveće obveze za otplatu vanjskog duga BiH ove godine ima prema Svjetskoj banci odnosno prema njenom udruženju za razvoj (IDA) i to u iznosu od 245,4 milijuna KM.

S druge strane, najveći rast obveza po dugu je onaj prema MMF-u, te su obveze za otplatu duga BiH prema tom kreditoru s 48,2 milijuna KM, koliko je za njihovo izmirenje bilo predviđeno prošle godine, porasle na 241,7 milijuna maraka.

Značajno je porastao i dug prema Europskoj komisiji, pa je tako godišnja rata prema ovoj instituciji prošle godine iznosila 27,1 milijun KM, a ove godine gotovo 100 milijuna maraka više, odnosno 120,9 milijuna KM.

Ovogodišnja rata prema Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) iznosi 159,5 milijuna KM, a prema Europskoj investicijskoj banci 136,3 milijuna maraka.

Za otplatu vanjskog duga Republike Srpske ove godine planirano je skoro 150 milijuna maraka više nego prošle godine, kada je za te namjene potrošeno 266,5 milijuna KM, dok će ove godine izdvajati 409,7 milijuna maraka.

Umjesto prošlogodišnjih 538,3 milijuna maraka, za servis vanjskog duga FBiH potrebno je 807 milijuna KM.

Za otplatu vanjskog duga Distrikta Brčko ove godine planirano je 11,2 milijuna maraka, dok je prošle godine bilo 8,3 milijuna KM.

I institucije BiH su značajno povećale godišnju ratu za otplatu vanjskog duga i ona ove godine iznosi 17,8 milijuna KM, umjesto prošlogodišnjih 5,9 milijuna maraka.

Gavran: Krediti svake godine odnose sve više novca

Ekonomski analitičar Igor Gavran za CAPITAL ističe da se događa upravo ono što je očekivano, a to je da prečesta zaduživanja vlasti pravdana niskom zaduženošću i povoljnim kamatnim stopama na kraju ipak imaju posljedice, a one su ubrzan rast obveza koje svake godine odnose sve više novca, koji se mogao iskoristiti za podršku gospodarstvu i građanima BiH.

„Najveću razliku ove godine predstavljaju obveze prema MMF-u, što je sigurno i jedan od razloga zašto nas savjetuju protiv antiinflatornih mjera koje makar i privremeno umanjuju javne prihode, Europskoj komisiji i Svjetskoj banci (IDA), dok su ostale obveze na približnom nivou od ranije“, kazao je Gavran.

Naveo je da se dio rasta godišnjih obveza može objasniti i tečajnim razlikama, a one kod kojih je ugovorena varijabilna kamatna stopa i promjenama kamata, ali ipak, kako kaže, najveću razliku čine nove obveze, odnosno vraćanje novijih dugova koji dolaze na naplatu.

„Naravno, po starom običaju domaćih vlasti, većina ovih kredita nije utrošena na najbolji način i nisu stvoreni novi prihodi kojima bi se sada te obveze izmirivale već se umanjuju sadašnja raspoloživa sredstva i ograničava potencijal za rast i razvoj domaće ekonomije. Bojim se da će daljnji rast obveza navesti vlasti na nova zaduživanja jer obično nisu imali pametniji odgovor od toga, odnosno na prebacivanje tereta na buduće generacije ili barem na one koji preuzimaju vlast poslije njih, a na kraju uvijek na građane i gospodarstvo“, izjavio je Gavran.

Kaže da je iluzija bez ikakve praktične utjehe da i dalje teorijski relativno nismo zaduženi, jer su sredstva koja već izdvajamo za otplatu međunarodnih obveza ogromna i drastično umanjuju potencijal koji imamo, a trend sve većih obveza se nastavlja.