UZBUNA U GOTOVO CIJELOJ UKRAJINI Kijev strepi od napada, ruske snage blizu grada

U subotu, 17. dana ruske invazije, sirene za uzbunu u većini ukrajinskih gradova rano ujutro nagnale su ljude da potraže sklonište, objavili su lokalni mediji.

Sirene su se čule u Kijevu, u Lavovu na zapadu zemlje, u Odesi na Crnom moru, u Harkivu i Čerkasiju, kao i u regiji Sumi na sjeveroistoku zemlje, izvijestili su brojni ukrajinski mediji, prenosi Jutarnji list.

Čini se da su se ruske snage pregrupirale u petak za mogući napad na Kijev, a satelitske snimke pokazuju da koriste artiljeriju dok se približavaju gradu.

CNN izvješćuje da se borbe nastavljaju na rubovima Kijeva, a gradske vlasti navode da je i dalje najopasnije na sjevernim dijelovima, uključujući predgrađa Buču, Irpin i Hostomel, kao i područje Višorod nešto dalje na sjeveru od Kijeva. Borbe su eskalirale i u Brovariju, istočno od grada.

U Černihivu, gradu na sjeveru Ukrajine koji je već neko vrijeme pod ruskom opsadom, situacija je sve teža.

Zbog gotovo neprekidnog bombardiranja, zalihe osnovnih potrepština su gotovo nestale, struje ima tek u dijelovima grada, a većina stanovništva je potpuno odsječena i pritom suočena s redukcijama plina i vode.

U Kijevu je nakon ruskog bombardiranja izbio veliki požar u skladištu smrznute hrane, javile su ukrajinske vlasti.

Vatra je gorjela nekoliko sati, a pod kontrolu je stavljena nešto prije 8 sati po lokalnom vremenu.

Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko kazao je za CNN da glavni grad resursa, uključujući hranu i medicinske potrepštine, ima dovoljno za jedan do dva tjedna u slučaju da ostane u potpunosti odsječen, no s juga se zasad i dalje može ući u prijestolnicu.

Isporuka oružja

Dok se strahuje od mogućeg ruskog pokušaja osvajanja ukrajinskog glavnog grada, SAD i NATO ubrzano isporučuju oružje u Ukrajinu, uključujući i vrlo senzitivnu opremu poput prijenosne protuzračne obrane, tzv. MANPADS, koja se koristi za rušenje zrakoplova, procijenivši da iako postoji rizik da bi nešto od toga moglo pasti u 'krive ruke', on je sada vrijedan preuzimanja.

Isporuke oružja Zapada, od kojih se jedna očekuje u nadolazećim satima, ključna je da se Ukrajinci mogu odupirati nadirućim ruskim snagama mnogo učinkovitije i snažnije nego što su američki obavještajci očekivali. No, slanje tolike količine naoružanja u područje najvećeg sukoba u Europi još od Drugog svjetskog rata nosi i rizik da bi nešto od toga moglo pasti i u krive ruke. Tu mogućnost Zapad je razmatrao.

"Iskreno, vjerujemo da je to sada rizik koji vrijedi preuzeti, jer Ukrajninci se vješto bore s tim naoružanjem koje imaju na raspolaganju te ga koriste vrlo kreativno", izjavio je jedan američki vojni dužnosnik, koji je htio ostati anoniman.

SAD i NATO nisu objavili koliko je MANPADS-ova transferirano u Ukrajinu od početka ruske invazije, koja traje treći tjedan zaredom. Zasad Rusija nije gađala konvoje naoružanja Zapada, koji se kreću prema Ukrajini, a jedan viši američki vojni dužnosnik kaže da SAD nije vidio da je išta od zapadnjačkog naoružanja palo u ruske ruke. No, to se može promijeniti.

Na sastanku ruskog vijeća za sigurnost u petak, ruski ministar obrane Sergej Šojgu govorio je o potencijalnim budućim zapljenama zapadnjačkog protutenkovskog naoružanja Javelin i Stinger. Kazao je da bi to onda trebalo dati snagama koje Rusija podupire u regiji Donbasa u istočnoj Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin javno je podržao tu ideju.

Strah od uplitanja Bjelorusije

Inače, u petak se javila bojazan da bi se u invaziju na Ukrajinu mogla izravno uključiti i Bjelorusija, no zasad nema naznaka da je do toga došlo.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u najnovijem obraćanju naciji izjavio je da je njegova zemlja došla na 'stratešku prekretnicu' u ovom konfliktu.

U južnom gradu Mairupolju nastavlja se izuzetno teška situacija kao posljedica 10-dnevne ruske opsade. Grad je i dalje bez struje i vode, u prekidu su telefonske veze, a sve je manje i hrane. Prema procjenama, u Mariupolju je zaglavilo nekoliko stotina tisuća ljudi.

Situacija je napeta i u Melitopolju čijeg su gradonačelnika navodno otele ruske trupe.

U Černobilu, pak, i dalje traje ruska opsada nekadašnje nuklearke, a djelatnici ukrajinske elektroprivrede nastoje uspostaviti opskrbu električnom energijom tog postrojenja kako bi osigurali daljni normalan rad. U nuklearki Zaporožje situacija je napeta. Navodno su u petak ondje stigli pripadnici ruske državne tvrtke Rosatom, ali nisu uspjeli u namjeri da uđu u postrojenje za koje su ustvrdili da je sada pod njihovom upravom. Na području te nuklearke, najveće u Europi, nalazi se više stotina ruskih vojnika, ali njezinim radom i dalje upravljaju ukrajinski radnici.

Bidenovo upozorenje

Američki predsjednik Joe Biden upozorio je u petak da će Rusija "skupo platiti" ako upotrijebi kemijsko oružje u Ukrajini, rekavši također kako želi izbjeći izravnu konfrontaciju NATO-a i Moskve jer bi ona izazvala Treći svjetski rat.

Rusija "će skupo platiti ako upotrijebi kemijsko oružje" u ratu protiv Ukrajine, rekao je američki predsjednik u govoru u Bijeloj kući. Odbio je dati informacije koje američke obavještajne službe imaju o tom pitanju.

Zapad brine da bi Moskva mogla koristiti kemijsko oružje u Ukrajini. Rusija pak optužuje Washington i Kijev da imaju laboratorije za proizvodnju biološkog oružja u Ukrajini, što su dvije zemlje odbacile. Ujedinjeni narodi rekli su da ne znaju za postojanje bilo kakvog programa razvoja biološkog oružja u Ukrajini, rekao je visoki predstavnik UN-a za razoružanje pred Vijećem sigurnosti u petak.

Amerikanci sumnjiče Rusiju da širi laži kako bi "optužila druge za ono što sama misli učiniti".

Biden je rekao da su SAD već uputile Ukrajini protutenkovsko naoružanje i obrambene sustave sposobne srušiti avione i helikoptere, ali je naglasio da bi "izravni sukob između NATO-a i Rusije bio Treći svjetski rat i to je nešto što moramo izbjeći pod svaku cijenu".

"Nećemo voditi rat protiv Rusije u Ukrajini", naglasio je, dodajući da rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine "nikada neće biti pobjedonosan".

Sankcije proširene na kriptovalute

Odjel za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom ministarstvu financija u petak je izdao nove smjernice, pojasnivši da se od američkih građana i kompanija koje upravljaju digitalnom imovinom zahtijeva da se pridržavaju sankcija prema Rusiji čak i kad se transakcije obavljaju u kriptovaluti.

OFAC je u smjernicama naveo da ljudi u SAD-u, kao i kompanije koje se bave kriptovalutama, "moraju biti na oprezu u vezi pokušaja da se zaobiđu OFAC-ovi propisi" te bi trebali poduzeti "korake kako bi osigurali da ne sudjeluju u zabranjenim transakcijama". Do takvog upozorenja došlo je jer postoje zabrinutosti da bi se digitalna imovina mogla iskoristiti kako bi se zaobišle sankcije Zapada nametnute Rusiji nakon njezine invazije na Ukrajinu.

Dužnosnici američke administracije poručili su kako ne vjeruju da bi Rusija mogla upotrijebiti kriptovalute da u potpunosti izbjegne sankcije, ali i dalje upozoravaju kompanije da budu na oprezu. U smjernicama izdanima u ponedjeljak, odjel američkog ministarstva financija za borbu protiv financijskog kriminala (FinCEN) naveo je da burze kriptovaluta moraju prijaviti svaku sumnjivu aktivnost, a u obavijesti od petka ide se i korak dalje te se jasno navodi kako je takvim burzama zabranjeno sudjelovati ili omogućavati nezakonite transkacije.

Glavne burze kriptovaluta, uključujući Coinbase i Binance, nisu se obazirale na pozive da blokiraju ruske korisnike, što su tražili ukrajinski dužnosnici. Zamjenik ukrajinskog ministra digitalne transformacije Aleks Bornjakov rekao je za Reuters da će burze kriptovaluta koje odluče ostati u Rusiji biti suočene s negativnom reakcijom javnosti ako ne naprave zaokret.

Udar na Vekselberga

SAD je u petak uveo sankcije ruskom milijarderu Viktoru Vekselbergu, članovima obitelji Dmitrija Peskova, glasnogovornika ruskog predsjednika Vladimira Putina, 10-oro ljudi koji upravljaju VTB-om, 12-orici ruskih parlamentaraca, u najnovijem krugu sankcija kojima se Rusija kažnjava zbog invazije na Ukrajinu.

"Novim sankcijama, uvedenima u petak, zahvaćeno je 10 ljudi koji upravljaju drugom po veličini ruskom državnom bankom VTB, 12 članova ruske Dume, milijarder Viktor Vekselberg, kao i žena i dvoje odrasle djece Dmitrija Peskova", priopćilo je američko ministarstvo financija.

Vekselberg je vlasnik je i predsjednik Renova grupe, američki Forbes procjenjuje njegovu imovinu na više od 9 milijardi dolara, a među ostalim posjeduje i nekretnine u Dubrovniku, pa tako i hotel Belvedere koji čeka obnovu. "Ministarstvo nastavlja držati ruske dužnosnike odgovornima za omogućavanje Putinovog neopravdanog i neisprovociranog rata", rekla je ministrica financija Janet Yellen.

Putinov glasnogovornik Peskov već je pod sankcijama od 3. ožujka, a sada se te mjere proširuju i na njegovu ženu i djecu. Oni vode "luksuzne životne stilove koji nisu u skladu s Peskovljevom plaćom javnog dužnosnika", stoji u priopćenju.

Nastavak egzodusa stranih kompanija

Najveća njemačka banka, Deutsche Bank priključila se egzodusu zapadnih kompanija iz Rusije, objavivši u petak na svojem web-siteu da je u procesu gašenja svog poslovanja u Rusiji te da tamo više neće poslovati.

U svom priopćenju Deutsche Bank navodi da najsnažnije osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu te podržava njemačku vladu i njezine saveznike u obrani demokracije i slobode.

"Da razjasnimo: Deutsche Bank je već značajno smanjio svoju izloženost u Rusiji od 2014. godine. Poput nekih internacionalnih kompanija, i u skladu s našim zakonskim i regulatornim obvezama, u procesu smo gašenja našeg preostalog poslovanja u Rusiji, a istovremeno pomažemo našim ne-ruskim multinacionalnim klijentima u smanjivanju njihovih operacija", stoji u objavi.

Prema Reuerstu, banka u Rusiji ima izdanih zajmova u visini od 1,4 milijarde eura. Deutsche Bank također ima i tehnološki centar u Rusiji, koji zapošljava 1.500 računalnih stručnjaka.

Njemačka banka priključila se tako nizu međunarodnih kompanija koje su najavile odlazak iz Rusije, a među njima su i američke banke Goldman Sachs i JP Morgan Chase.