Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Europa prolazi kroz najraniji i najintenzivniji val vrućina u modernoj povijesti mjerenja. Masa vrućeg zraka koja se s područja sjeverne Afrike proširila pod visokim tlakom prema sjeveru donijela je u drugoj polovici svibnja temperature koje su mjestimice i do 15 stupnjeva Celzija iznad sezonskog prosjeka.

Visokotlačni sustav koji meteorolozi je nazivaju „toplinskom kupolom" stoji nepomično nad zapadnom Europom i blokira dolazak hladnijih atlantskih masa, zadržavajući suhi i vrući zrak danima na istom mjestu, prenosi Hina.

„Nebo je otvoreno, nema oblaka. To je stabilna masa zraka koja spušta topli zrak prema površini i odnosi vlažni zrak pa zrak nije samo topao, već je i izrazito suh", objasnila je Mary Bourke, profesorica geografije na Trinity College u Dublinu.

Velika Britanija je u ponedjeljak zabilježila najtopliji svibanjski dan otkako postoje nacionalna mjerenja. Termometar u londonskom Kew Gardensu pokazao je 34,8°C, srušivši rekord od 32,8°C koji je stajao od 1922. godine.

Francuska je istoga dana zabilježila najtopliji svibanjski dan u cjelokupnoj povijesti mjerenja, s temperaturama između 33°C i 36°C diljem zemlje, dok se u Irskoj rekord popeo na 28,8 stupnjeva. 

U Portugal je bilo 40°C, a u Španjolskoj se do kraja tjedna očekuje vrhunac od 38°C.

Italija je uvela zabrane rada na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, između 12.30 i 16.00 sati, mjere koje se u prethodnim godinama nisu uvodile prije lipnja.

U Njemačkoj i dijelu Balkana temperature su premašile 30 stupnjeva, a Belgija se priprema za vlastite rekorde do vikenda.

Val vrućina već ima smrtnih žrtava. U Parizu je u nedjelju muškarac preminuo tijekom utrke na 10 kilometara, a desetorica trkača hospitalizirana su u kritičnom stanju.

Prema podacima CNN-a, diljem Europe zabilježeno je najmanje sedam smrti izravno ili neizravno povezanih s vrućinom, uključujući najmanje pet slučajeva utapanja.

Plaže na jugozapadu Francuske punile su se ranije nego inače, a poljoprivrednici izvještavaju o ubrzanoj žetvi. Francuski premijer Sebastien Lecornu sazvao je za četvrtak krizni sastanak s ključnim ministrima radi koordinacije vladinih mjera.

Europa stupanj više zagrijala od ostalih 

No ono što meteorologe i klimatologe posebno zabrinjava nije sam val vrućina, nego širi kontekst. Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava.  

I dok je Zemlja od predindustrijskog doba postala toplija za prosječnih 1,4°C, Europa je toplija za 2,4°C, prema podacima EU-ove klimatske službe Copernicus.

Stopa zagrijavanja nije jednaka diljem kontinenta: istočna i jugoistočna Europa te Alpe zagrijavaju se za 0,5°C do 1°C po desetljeću, dok zapadna Europa bilježi nešto sporiji rast od 0,2°C do 0,5°C po desetljeću.

Na samom vrhu te ljestvice nalazi se norveški arktički arhipelag Svalbard, jedno od mjesta koj se najbrže zagrijava na Zemlji, s porastom od čak 1,5°C do 2°C po desetljeću.

Iza te razlike u odnosu na ostatak planeta stoji nekoliko mehanizama koji se međusobno pojačavaju.

Europa je geografski povezana s Arktikom, koji se zagrijava još brže, već 3,2°C iznad predindustrijske razine. Kako se arktički led topi, otkriva tamne površine mora i kopna koje apsorbiraju sunčevu toplinu umjesto da je odbijaju natrag u svemir, proces poznat kao “albedo efekt.”

„Kako se morski led topi, dolazi do veće apsorpcije topline, što zauzvrat dodatno zagrijava vode i topi još više leda", objasnio je Ben Clarke, istraživač ekstremnih vremenskih pojava na Imperial Collegeu u Londonu. Isti proces odvija se i u europskim planinskim predjelima i nizinama, gdje je snježni pokrivač zimi sve tanji, izlažući tamno tlo koje upija toplinu umjesto da je reflektira.

Smanjenje aerosola

Dodatni, pomalo neočekivani doprinos dolazi od poboljšanja kvalitete zraka. Stroži europski propisi smanjili su od 1980-ih emisije aerosola, sitnih čestica koje lebde u atmosferi. Uz sve svoje dobro poznate štetne učinke na zdravlje dišnog sustava, aerosoli su imali i učinak hlađenja, odbijajući sunčevu svjetlost i čineći oblake reflektivnijima.

Njihovim smanjenjem više sunčevog zračenja dopire do površine. „Dok je smanjenje zagađenja zraka iznimno važno za zdravlje, ono također povećava sunčevo zračenje na površini", rekao je Clarke.

Slična dinamika nedavno je uočena i na globalnoj razini - međunarodni propisi koji od 2020. ograničavaju emisije sumpornog dioksida iz brodskog goriva smanjili su još jedan izvor aerosola u atmosferi, što je prema nekim istraživačima dodatno ubrzalo globalno zagrijavanje u posljednjih nekoliko godina.

Taj zbir čimbenika odražava se u globalnim statistikama. Godina 2025. bila je treća najtoplija u povijesti mjerenja, a posljednjih jedanaest godina redom su najtoplije ikad zabilježene.

Po prvi put, globalne su temperature tri uzastopne godine u prosjeku premašile granicu od 1,5°C iznad predindustrijskog doba - granicu koju je Pariški sporazum iz 2015. postavio kao cilj kojeg se ne smije prekoračiti.

Oko 770 milijuna ljudi diljem svijeta doživjelo je 2025. rekordno tople godišnje uvjete na mjestima gdje žive, dok nigdje nije zabilježena rekordno hladna godišnja temperatura.

Copernicus upozorava da bi granica od 1,5°C mogla biti trajno dosegnuta do kraja ovog desetljeća, više od desetljeća ranije nego što se prvotno predviđalo.

Naporima za smanjenje emisija dodatni je udarac zadalo i povlačenje Sjedinjenih Država, drugog najvećeg svjetskog zagađivača, iz temeljnog UN-ovog klimatskog sporazuma.

Novo normalno

„Temperature rastu. Sigurno ćemo vidjeti nove rekorde. Nije toliko važno hoće li to biti 2026., 2027. ili 2028. Smjer kretanja je vrlo, vrlo jasan", rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene.

Njegova je služba upozorila da događaji poput ovotjednog vala vrućina, koji je još nedavno bio statistička rijetkost, postaju sve učestaliji - ono što je nekoć bio događaj koji se događa jednom u sto godina, sada se prema nekim procjenama ponavlja svakih trideset godina ili čak češće.

Britanski su klimatski savjetnici prošlog tjedna upozorili vladu da je zemlja „izgrađena za klimu koja više ne postoji" i zatražili prilagodbu infrastrukture, od škola i bolnica do prometnih mreža, za topliji planet.

Meteorolog Met Officea Greg Dewhurst opisao je ovogodišnji val vrućina kao „dobar pokazatelj klimatskih promjena u akciji" i dodao da ovakvi događaji sve više postaju „nova norma" koju vide i oni koji negiraju klimatske promjene.