Ukrajinci sporo napreduju zbog otežanog korištenja Starlinka

Ograničenja satelitskog sustava koji ukrajinska vojska koristi za komunikaciju i upravljanje dronovima uvedena su po nalogu iz Bijele kuće, tvrde izvori Reutersa. Visoki američki dužnosnik odbacio je tvrdnju da je takav zahtjev uputio predsjednik Donald Trump.

Dvojica američkih i jedan zapadni dužnosnik upoznati sa slučajem izjavili su Reutersu da je vodstvo Pentagona dobilo uputu o ograničavanju usluge Starshield tvrtke SpaceX za ukrajinsku vojsku. Izvori nisu otkrili tko je unutar Bijele kuće donio odluku ni tko je bio zadužen za njezinu provedbu.

Otežano upravljanje dronovima

Starshield je vojna inačica satelitske usluge Starlink, razvijena za državne korisnike i sigurnosne institucije. Oslanja se na Starlinkovu satelitsku mrežu, a njegov najveći korisnik je američko Ministarstvo obrane.

Ukrajinski dužnosnici izvijestili su ovoga tjedna da su terminali prestajali raditi kada su bili postavljeni na objekte koji se brzo kreću. Prema njihovim navodima, prekidi su otežali upravljanje dronovima tijekom napada na ruske snage i logistiku na okupiranim područjima te djelovanje dronova presretača koji obaraju ruske bespilotne letjelice tipa Shahed.

Izvor iz ukrajinskog Ministarstva obrane rekao je u četvrtak, 15. listopada, da terminali ponovno rade u pokretu, ali samo pri brzinama do 160 kilometara na sat.

Kijev je zbog ograničenja kontaktirao visoke predstavnike Bijele kuće, State Departmenta i Pentagona. Prema riječima visokog ukrajinskog dužnosnika, ukrajinskoj strani preneseno je da je odluka donesena u Bijeloj kući.

Američki dužnosnik odbacuje Trumpovu odgovornost

Na Reutersov upit o ograničavanju usluge visoki američki dužnosnik odgovorio je: „Predsjednik nikada nije uputio takav zahtjev.“

Bijela kuća nije odgovorila na dodatno pitanje je li zahtjev mogao doći od nekog drugog predstavnika administracije. Odgovore nisu dostavili ni SpaceX, Pentagon ni ukrajinsko veleposlanstvo u Washingtonu.

Elon Musk objavio je u srijedu na mreži X da su sustavi Starshield u vlasništvu i pod kontrolom američke vlade. Prema njegovim riječima, o ograničenjima brzine ili uporabe odlučuju američka vojska i, u konačnici, predsjednik.

Spor oko napada na ruske rafinerije

Ograničenja su uvedena u vrijeme pojačanog Trumpova pritiska na Ukrajinu da prekine napade na ruske rafinerije. Američki predsjednik te napade povezuje s visokim cijenama energenata, koje bi mogle utjecati na izglede republikanaca na izborima za Kongres u studenome.

Stručnjaci koje navodi Reuters rast cijena prvenstveno povezuju s američko-izraelskim ratom protiv Irana, napadima na energetska postrojenja i poremećajima plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

Napetosti između Kijeva i Washingtona dodatno su porasle nakon sastanka 9. listopada u Miamiju. Prema izvoru upoznatom s razgovorima, Jared Kushner i američki izaslanik Steve Witkoff ukrajinskim su predstavnicima oštro prigovorili zbog nastavka napada na ruske rafinerije.

Američka delegacija obrazložila je i sporazum prema kojem bi Rusija američkom i svjetskom tržištu trebala isporučiti više od 2,25 milijuna barela dizela. Washington se nada da bi dogovor mogao ublažiti ruski stav u mirovnim pregovorima, dok kritičari upozoravaju da Moskvi donosi prihode bez obveze na ustupke.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odluku je nazvao slabom, a Trump je pozvao na izbore u Ukrajini i njegovu smjenu.

Reuters je ranije izvijestio i o američkim prijetnjama obustavom dostave obavještajnih podataka o lansiranju ruskih raketa. Trump je u utorak izjavio da Washington te informacije i dalje dijeli s Ukrajinom.