Trump razmatra vojne udare u Maliju protiv skupine povezane s al-Qa'idom

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra izravnu vojnu akciju protiv skupine povezane s al-Qa'idom u Maliju, no među visokim američkim dužnosnicima zasad nema suglasnosti o pokretanju napada.

Prema informacijama aktualnih i bivših američkih dužnosnika koje je objavio Washington Post, moguća operacija bila bi usmjerena protiv skupine Jama'at Nusrat al-Islam wal-Muslimin, poznatije kao JNIM. Bude li napade odobrio Trump, Mali bi postao osma država u kojoj je naredio vojne udare od početka svojeg drugog predsjedničkog mandata.

Dio administracije zagovara napade

Jedan od najglasnijih zagovornika vojne opcije navodno je Sebastian Gorka, viši direktor za protuterorizam u američkom Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Pentagon nije želio komentirati moguću operaciju, dok iz Bijele kuće nisu potvrdili namjerava li predsjednik odobriti napade. Američki dužnosnik poručio je tek da je terorizam u Sahelu regionalni problem te pozvao zemlje zapadne i sjeverne Afrike, kao i članice NATO-a, da pomognu Maliju, Burkina Fasu i Nigeru u borbi protiv JNIM-a i Islamske države.

JNIM proširio djelovanje

JNIM je posljednjih godina znatno ojačao u Maliju, a svoje je aktivnosti počeo širiti i prema obalnim državama zapadne Afrike. Smatra se jednom od najbolje naoružanih militantnih organizacija u regiji.

Skupina je prošle godine organizirala blokadu dopreme goriva, koja je paralizirala dijelove zemlje, dok je tijekom proljeća sudjelovala u koordiniranim napadima na više gradova i vojnih položaja. Novi napadi na položaje malijske vojske zabilježeni su i početkom srpnja.

Mali se s djelovanjem islamističkih skupina suočava još od 2012. godine. Nakon vojnih udara 2020. i 2021. godine vlasti su smanjile sigurnosnu suradnju sa zapadnim državama te se okrenule Rusiji.

Rusku potporu u početku su pružali pripadnici Wagnerove skupine, a poslije su njihove aktivnosti preuzete u okviru Afričkog korpusa, povezanog s ruskim Ministarstvom obrane. Unatoč njihovoj prisutnosti, sigurnosno stanje u zemlji nastavilo se pogoršavati.

Rizik od susreta američkih i ruskih snaga

Američki dužnosnik za neuspjehe u borbi protiv militanata nije optužio samo malijske vlasti, nego i njihove ruske partnere, navodeći da se Moskva pokazala neučinkovitim sigurnosnim saveznikom.

Izravno američko vojno uključivanje ipak bi donijelo dodatne rizike jer su ruske snage već prisutne na terenu. Washington i Moskva zbog toga bi mogli biti prisiljeni uspostaviti mehanizam za izbjegavanje međusobnih incidenata, sličan onome koji je tijekom rata postojao u Siriji.

Upozorenja stručnjaka

Dio stručnjaka smatra da novi strani vojni napadi ne bi riješili duboke političke i sigurnosne probleme u Maliju.

Wassim Nasr, stručnjak za područje Sahela, ocijenio je da bi se Sjedinjene Američke Države trebale snažnije uključiti u političko rješavanje sukoba i potaknuti malijsku vojnu vlast na pregovore s protivnicima.

Podsjetio je da su francuske snage u Sahelu djelovale približno deset godina, dok su ruske snage prisutne oko pet godina, ali se sigurnosno stanje unatoč tome nastavilo pogoršavati.

Stručnjakinja Corinne Dufka upozorila je da bi američki napadi mogli potaknuti JNIM da počne ciljati američke državljane i interese u regiji, što ta skupina dosad uglavnom nije činila. Prema njezinoj ocjeni, vojna intervencija mogla bi dodatno radikalizirati organizaciju i približiti je središnjem vodstvu al-Qa'ide.