Trump i Putin danas o miru u Ukrajini

Američki predsjednik Donald Trump danas će razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o mogućnostima postizanja mira u Ukrajini, dok europski čelnici pozivaju Kremlj da prihvati trenutačni prekid vatre kako bi se zaustavio najsmrtonosniji sukob u regiji od Drugog svjetskog rata.

Putin je u veljači 2022. poslao tisuće vojnika u Ukrajinu, čime je započeo najteži sukob između Rusije i Zapada još od Kubanske raketne krize 1962. godine.

Trump, koji želi da ga povijest pamti kao mirotvorca, više je puta pozvao na okončanje "krvoprolića" u Ukrajini, koje njegova administracija vidi kao posrednički rat između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

Intenzivirani napori za mirovne pregovore

Pod pritiskom Trumpove administracije, izaslanici zaraćenih strana sastali su se prošlog tjedna u Istanbulu – prvi put od ožujka 2022. – nakon što je Putin predložio izravne pregovore, a europski lideri i Ukrajina zatražili hitan prekid vatre.

„Teme poziva bit će zaustavljanje krvoprolića, koje prosječno odnosi više od 5.000 ruskih i ukrajinskih života tjedno, kao i trgovina“, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

„Nadam se da će to biti produktivan dan, da će se postići primirje i da će ovaj vrlo nasilni rat – rat koji se nikada nije trebao dogoditi – završiti“, poručio je.

Trump je istaknuo kako su šanse za napredak male sve dok se osobno ne sastane s Putinom, ali je najavio kako će danas u 16 sati obaviti telefonski razgovor s ruskim predsjednikom. Kremlj je potvrdio da su pripreme za razgovor u tijeku.

Trump prijeti sankcijama

Trump je naglasio kako bi Rusija mogla biti suočena s dodatnim sankcijama ako ne pristupi mirovnim pregovorima ozbiljno. Također je najavio razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i predstavnicima nekoliko članica NATO-a.

Putin, čije snage trenutačno kontroliraju petinu ukrajinskog teritorija i ostvaruju napredak na bojištu, i dalje inzistira na svojim uvjetima za prekid rata, unatoč rastućem pritisku Trumpa i ponovljenim upozorenjima iz Europe.

Rusija je u nedjelju izvela najveći napad dronovima na Ukrajinu od početka rata. Ukrajinska obavještajna služba objavila je da Moskva planira ispaljivanje interkontinentalne balističke rakete, iako ta informacija nije službeno potvrđena iz Rusije.

Europa zabrinuta

U lipnju 2024. godine Putin je izjavio da Ukrajina mora službeno odustati od pridruživanja NATO-u i povući svoje snage s teritorija četiriju ukrajinskih regija na koje Rusija polaže pravo.

Britanski premijer Keir Starmer u nedjelju je razgovarao o rusko-ukrajinskom ratu s čelnicima SAD-a, Italije, Francuske i Njemačke, priopćeno je iz Downing Streeta.

„Predsjednik Putin sutra mora pokazati da želi mir, prihvaćanjem 30-dnevnog bezuvjetnog prekida vatre koji je predložio predsjednik Trump, a koji su podržale i Ukrajina i Europa“, poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron na mreži X nakon nedjeljnog razgovora.

Putinovi uvjeti za prekid vatre

Putin i dalje oprezno pristupa ideji prekida vatre, tvrdeći da se borbe ne mogu zaustaviti dok se ne postignu i ne razjasne ključni uvjeti.

Europski čelnici izražavaju sumnju u Putinovu iskrenost kada je riječ o miru, a istodobno strahuju da bi Trump i Putin mogli dogovoriti mirovni sporazum koji bi Ukrajinu ostavio bez petine teritorija i bez čvrstih sigurnosnih jamstava za budućnost.

Bivši Američki predsjednik Joe Biden, zapadnoeuropski lideri i ukrajinsko vodstvo invaziju su nazvali imperijalističkim osvajanjem, obećavši poraziti ruske snage koje, kako tvrde, jednog dana mogu ugroziti i NATO – što Moskva odlučno odbacuje.

Putin rat vidi kao prekretnicu u odnosima između Moskve i Zapada, koji je, prema njegovim riječima, ponizio Rusiju nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, proširenjem NATO-a i zadiranjem u ono što Kremlj smatra svojom sferom utjecaja – uključujući i Ukrajinu.