Trump dao Iranu ultimatum od 48 sati: Prijeti uništenjem elektrana ukoliko ne otvore Hormuški tjesnac

Sukob na Bliskom istoku ulazi u novu, opasniju fazu nakon što je američki predsjednik Donald Trump Iranu dao ultimatum od 48 sati za otvaranje Hormuškog tjesnaca, uz prijetnju izravnim napadima na energetsku infrastrukturu. Istodobno, Izrael je potvrdio zračne udare na Teheran.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će Sjedinjene Američke Države „napasti i uništiti” iranske elektrane ako Teheran ne otvori Hormuški tjesnac za pomorski promet u roku od 48 sati.

„Ako Iran potpuno, bez ikakve prijetnje, ne otvori Hormuški tjesnac u roku od 48 sati, Sjedinjene Američke Države će napasti i uništiti njegove elektrane, počevši od najveće”, poručio je Trump.

Riječ je o jednoj od najoštrijih prijetnji od početka sukoba, s obzirom na to da Hormuški tjesnac predstavlja ključnu globalnu energetsku arteriju kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog plina. Njegovo djelomično zatvaranje već je izazvalo snažan rast cijena energenata i potrese na tržištima.

Izrael odgovara napadima na Teheran

Dok Washington pojačava retoriku, Izrael je već poduzeo konkretne vojne poteze. Izraelska vojska potvrdila je da izvodi zračne napade u središtu Teherana.

„Trenutno provodimo zračne napade na iranski režim u srcu Teherana”, priopćila je izraelska vojska.

Napadi dolaze nakon intenzivnih iranskih raketnih udara na izraelske gradove Arad i Dimonu, u kojima je ozlijeđeno više od stotinu ljudi. Projektili su, prema dostupnim informacijama, u nekim slučajevima probili izraelsku protuzračnu obranu.

Iran uzvraća prijetnjama i širi sukob

Teheran je odgovorio kako će, u slučaju američkih napada, ciljati energetsku i infrastrukturnu mrežu američkih saveznika u regiji.

„Ako neprijatelj napadne iransku energetsku infrastrukturu, meta će biti sva energetska i infrastruktura za desalinizaciju koja pripada Sjedinjenim Državama i režimu u regiji”, poručili su iz iranske vojske.

Istodobno, Iran nastavlja raketne napade ne samo na Izrael, već i na zemlje Zaljeva, uključujući Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, čime se sukob dodatno regionalizira.

Globalne posljedice već vidljive

Napetosti su već uzrokovale snažne poremećaje na tržištima. Cijene plina u Europi porasle su i do 35 posto, dok su cijene nafte od početka sukoba skočile za oko 50 posto.

Zbog rizika od dugotrajnog sukoba i mogućeg energetskog šoka, Europska komisija već razmatra ublažavanje ciljeva skladištenja plina, a financijska tržišta bilježe višednevne padove.