Štediše Ljubljanske banke će od studenoga podnositi Sloveniji zahtjeve za isplatu

Štediše Ljubljanske banke će od studenoga podnositi Sloveniji zahtjeve za isplatu

Zakon određuje način utvrđivanja kamatne stope za te depozite te mehanizam verifikacije štediša koji imaju pravo na povrat štednje, a potrebna sredstva većinom će se osigurati u državnim proračunima za 2016. i 2017., izjavila je tim povodom Irena Sodin, državna tajnica u Ministarstvu financija.

Ove godine nema isplata

Sukladno presudi Europskog suda, slovenski parlament, kojemu je prijedlog zakona upućen, mora ga potvrditi najkasnije do 16. srpnja, ali se isplata prvih štednih uloga ove godine ne očekuje.
Stari devizni ulozi hrvatskih i bh. građana u Ljubljanskoj banci većinom su bili u tadašnjim njemačkim markama, ali i u drugim valutama, a konverzija vrijednosti u euro izvest će se prema deviznom tečaju s danom 1. siječnja 1999. Jedno od problematičnih pitanja, koje je do sada u vezi s presudom postavljala Ljubljana, jest i pitanje kamatnih stopa koje će se priznati oštećenicima, jer je slovenska vlada ocijenila da u tom dijelu presuda nije korektna. Sodin je navela da se u zakonu o provedbi presude iz Strasbourga kamatna stopa kombinira, ovisno o vremenskom razdoblju.
Tako bi depoziti do kraja 1991. bili okamaćeni stopom koja je bila i ugovorena sa štedišama, za 1992. godinu priznala bi se stopa od 6 posto koja se spominje i u presudi, dok bi za razdoblje nakon toga kamatna stopa iznosila svega 1,79 posto godišnje. Isplate bi tekle u ratama i to bi trajalo više godina. Kamatna stopa za 2016., prema prijedlogu zakona, izračunavala bi se prema kamati za depozite preko noći, koje slovenska središnja banka određuje za depozite privatnih osoba.

300.000 zahtjeva

Prvi zahtjevi starih deviznih štediša iz Hrvatske i BiH prema Sloveniji koja je temeljem presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) preuzela obveze Ljubljanske banke počet će se primati od 1. studenoga, predviđa zakonski prijedlog slovenske vlade.
Štediše ili njihovi pravni nasljednici morat će zahtjeve sastavljene na posebnom obrascu dostaviti osobno ili poštom Slovenskom fondu za sukcesiju u roku od 25 mjeseci, stoji nadalje u prijedlogu zakona.
- Fond će u roku tri mjeseca donijeti rješenje o svakom zahtjevu i štediši poslati informativni izračun. Ako na taj izračun ne podnese žalbu, sredstva ćemo doznačiti na njegov račun, a ako se žali, vodit će se upravni spor, navela je za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" ravnateljica sukcesijskog fonda Ana Polak Petrič i dodala da se očekuje oko 300.000 zahtjeva koji će se verificirati uspoređivanjem s bazom podataka Ljubljanske banke, odnosno njezinih podružnica u Zagrebu i Sarajevu.
Baza podataka Ljubljanske banke Zagreb je sređena pa se tu ne očekuju problemi, dok je drukčije s podacima o štedišama u BiH, navode slovenski mediji. List "Dnevnik" objavio je da slovenska vlada intenzivno razgovara s BiH da im preda bilancu Ljubljanske banke Sarajevo koja je u vrijeme rata bila nacionalizirana, a dok se to ne dogodi, zahtjeve štediša iz BiH neće se moći razmatrati. 

Dnevni list