SAD počinje deportirati državljane BiH

SAD počinje deportirati državljane BiH
Američka imigracijska služba kreće s deportacijom najmanje 150 državljana BiH koji žive u SAD-u za koje se vjeruje da su sudjelovali u ratnim zločinim i 'etničkom čišćenju' tijekom sukoba koji je 1990-ih godine bjesnio na području bivše Jugoslavije. Dužnosnici su identificirali oko 300 imigranata za koje vjeruju da su sakrili svoje sudjelovanje u ratnim zločinima kada su, zajedno s velikim brojem bosanskih izbjeglica koje su bježale pred ratnim nasiljem, stigli u SAD, piše u subotu The New York Times.

Kako je sve veći broj dokumenata iz Bosne dostupan, broj osumnjičenih mogao bi se popesti i na 600. Optuženi imigranti, od kojih su mnogi bivši vojnici iz Bosne, uključuju i nogometnog trenera u Virginiji, metalnog radnika u Ohiju te četiri radnika u jednom hotelu u Las Vegasu. Kako bi identificirali osimnjičenike, Imigracija je pozvala Bosance širom svijeta da se jave s informacijama o ratnim zločinima.

Dokazi koje je prikupila Imigracijska služba upućuju na to da je možda ček i polovica od 300 bosanskih osumnjičenika u SAD-u igrala neku ulogu u najgorem pokolju u Europi od Drugog svjetskog rata - genocidu u Srebrenici 1995. godine, gdje su snage bosanskih Srba smaknuli oko osam tisuća nenaoružanih miuslimanskih dječaka i muškaraca.

USred rasprostranjenog bezakonja, sve zaraćene snage koje su se borile u Bosni - Srbi, Hrvati i Muslimani - provodile su brutalne, etnički vođene napade na civile, piše The New York Times. Ali, snage bosanskih Srba, uz potporu i opskrbu srpskog vođe Slobodana Miloševića, bili su upleteni u daleko više krvoprolića nego bilo koja druga skupina koja je tražila bosansku državu u većinsko srpskoj državi.

2004. godine Ujedinjeni narodi proglasili su pokolj u Srebrenici službenim činom genocida. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio je gotovo 80 ljudi. Ali, mnogi su počinitelji uspjeli pobjeći.

Kada se više od 120 tisuća bosanskih izbjeglica počelo prijavljivati za američku vizu sredinom 1990-ih godinam, bili su dužni navesti vojnu službu ili bilo koja druga savezništva koja bi ih povezivala s ratnim zločinima. No, sustav se oslanjao većinom na iskrenosti podnositelja zahtjeva, a provjeravalo se vrlo rijetko. Napori da se prepoznaju osumnjičenici za ratne zločine u Bosni nastali su gotovo slučajno.

Sve je počelo s uhićenjem u Bostonu prije više od deset godina. Niz tragova, zajedno s knjigom koju je objavio novinar Boston Globea, odveli su agente u Massachusettsu 2004. godine go građevinskog radnika Marka Boškića, bosanskog Srbina koji je optužen da je provodio pogubljenja u Srebrenici. Osuđen je zbog prikrivanja služenja u vojsci, te je poslan natrag u Bosnu, gdje je osuđen na deset godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti.

Imigracijska služba rekla je kako je taj slučaj pokazao kako bivši vojnici i plaćenici upleteni u ratne zločine u Bosni žive otvoreno s vrlo malo nadzora i nimalo straha da će biti otkriveni. Oslanjajući se na dokumente o ratnim zločinima u Bosni i vojnim popisima, savezni su dužnosnici izgradili slučajeve protiv imigranata sve od New Yorka do Oregona.

Azra Bašić, Hrvatica koja je bila stražar u vojnom pritvoru, uhićena je u Kentuckyju i suočava se s deportacijom zbog optužbi da je mučila srpske zatvorenike i tjerala ih da piju benzin i ljudsku krv. Bosanski muslinam Edin Sakoc osuđen je u Vermontu zbog laganja imigracijskim službenicima o svojoj ulozi u silovanjima, dva ubojstva i palež protiv bosanskih Srba 1992. godine.

Od uhićenja Boškića, imigracijski službenici objavili su kako je 64 useljenika s Balkana s vezama s ratnim zločinima deportirano iz SAD-a. Iako većina slučajeva uključuje bosanske Srbe, dužnosnici kažu kako su pokrenute akcije i proiv bosanskih Muslimana i Hrvata za koje se vjeruje da su sudjelovali u napadima na Srbe. Ističu kako nije lako skupiti dovoljno dokaza za deportaciju nekoga osumnjičenog za ratne zločine.

Poteškoće su najjasnije u Phoenixu, gdje postoji velika bosanska zajednica, ali i više istraga za ratne zločine nego bilo gdje u SAD-u. 12 bosanskih Srba prijeti deportacija zbog ratnih zločina. "Ovo nisu ratni zločinci", kaže odvjetnik dvanaestero osumnjičenih iz Phoenixa. "Imigracijska služba bila je uzbuđena i rekla - Hej, tamo su se dogodile loše stvari. Ajmo kazniti neke ljude. Ali ovi ljudi nisu učinili ništa loše", uvjeren je odvjetnik Chritopher Brelje, zaključuje The New York Times.