Putin upozorio na 'točku bez povratka': U slučaju napada na Kalinjingrad razmotrit ćemo uporabu svih vrsta oružja

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi izravan napad na Kalinjingrad ili drugi dio ruskog teritorija otvorio pitanje uporabe svih vrsta oružja kojima Moskva raspolaže. Govoreći na godišnjem forumu Valdajskog kluba u Moskvi, istodobno je tvrdio da Rusija ne namjerava napasti europske države te pozvao na izbjegavanje eskalacije koja bi mogla imati katastrofalne posljedice.

„Ako dođe do izravnog napada na Rusiju – ovdje mislim na Kalinjingrad, ali možda i na druge teritorije – onda će se, naravno, pitanje uporabe svog oružja kojim naša zemlja raspolaže neizbježno i odmah naći na dnevnom redu. To je neizbježno“, rekao je Putin.

Poruku je iznio govoreći o napetostima oko Kalinjingrada, ruske eksklave na Baltiku. Pritom je tvrdio da upozorenja Moskve predstavljaju odgovor na prijetnje Rusiji.

Upozorenje na posljedice eskalacije

Putin je ocijenio da svijet prolazi kroz opasno razdoblje te upozorio da sve oštrije uzvratne mjere u međunarodnim sukobima mogu dovesti do trenutka nakon kojeg više neće biti moguće zaustaviti posljedice.

„Moramo shvatiti da trenutak kada se više ništa neće moći promijeniti može doći vrlo brzo i neočekivano za sve. Logika eskalacije, sve oštrijih uzvratnih mjera, vodi do kobne točke bez povratka“, poručio je.

Dodao je da velike sile raspolažu oružjem sposobnim izazvati katastrofalna razaranja te da nije moguće biti siguran da ono nikada neće biti upotrijebljeno. Zbog toga je, naglasio je, potrebno spriječiti takav ishod.

Istodobno je odbacio tvrdnje da Rusija priprema napad na neku europsku državu.

„Ne prijetimo nikome, nećemo nikoga napasti 2029., ni 2030., ni 2050. godine, ali ako se suočimo s agresijom, morat ćemo odgovoriti“, rekao je.

Ponovio opravdanja za rat u Ukrajini

Govoreći o Ukrajini, Putin je ponovno tvrdio da Rusija nije započela rat, nego da je bila prisiljena vojno odgovoriti radi vlastite sigurnosti. Rusija je, međutim, 24. veljače 2022. pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.

„Siguran sam da je Rusija namjerno dovedena u situaciju u kojoj je jednostavno bila prisiljena odgovoriti na tu očitu agresiju, bila je prisiljena braniti se, uzeti oružje u ruke, doveli su nas do te crvene linije“, ustvrdio je.

Optužio je Kijev i njegove zapadne partnere da ne žele prekid borbi te poručio da bi rat trebalo zaustaviti ako budu prihvaćeni uvjeti koje Moskva smatra prihvatljivima.

Tvrdio je i da Ukrajina još kontrolira oko 11 posto Donjecke oblasti te izrazio uvjerenje da će ruske snage taj teritorij zauzeti brže nego što predviđaju procjene koje je spomenuo. Zauzimanje ukrajinskog teritorija pritom je nazivao „oslobađanjem“.

Priznao učinak ukrajinskih napada na rafinerije

Ruski predsjednik priznao je da su ukrajinski napadi na ruske rafinerije ostvarili dio ciljeva. Prema njegovoj procjeni, posljedice tih napada iznose oko jedan posto ruskog bruto domaćeg proizvoda.

„Doista su, prema našim procjenama, uspjeli postići određene rezultate i oduzeti nam oko jedan posto BDP-a“, rekao je.

Putin je tvrdio da je Ukrajina prva napala civilnu infrastrukturu te da je Rusija odgovorila na isti način. Također je ustvrdio da ruske snage nikada nisu prve napale protivničke objekte kritične infrastrukture.

Na pitanje o europskim tvrtkama koje proizvode i isporučuju vojnu opremu Ukrajini odgovorio je da Rusija mora pratiti odakle takve isporuke dolaze. Ipak, rekao je da Moskva ne planira „sutra“ napasti takva poduzeća.

Spreman na razgovore sa SAD-om o naoružanju

Putin je poručio da je Rusija spremna obnoviti razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o naoružanju ako za to postoji obostrani interes. Ustvrdio je da je Moskva razvila nove sustave kakvih, prema njegovim riječima, nema drugdje u svijetu.

Pohvalio je napore američkog predsjednika Donalda Trumpa i indijskog premijera Narendre Modija u traženju rješenja za rat u Ukrajini te naglasio potrebu za dijalogom.

Osvrnuo se i na Japan, rekavši da Rusiju zabrinjava njegova militarizacija i stvaranje vojno-političkih saveza u blizini ruskog teritorija. Istodobno je poručio da Moskva podržava Japance koji žele nastaviti suradnju s Rusijom.

O gospodarstvu i reformi UN-a

Rusko gospodarstvo opisao je kao otporno, uz priznanje da postoje problemi koje treba riješiti. Prema podacima koje je iznio, ovogodišnja inflacija iznosi oko šest posto, dok je prošle godine bila viša od deset posto.

Govoreći o Ujedinjenim narodima, rekao je da je reforma organizacije moguća samo uz širok konsenzus i prethodni dogovor o njezinu smjeru.

Dotaknuo se i primjene umjetne inteligencije u ratovanju, upozorivši da veća učinkovitost borbenih djelovanja može dovesti do još većih razaranja. Pozvao je na razgovore o ograničavanju najtežih oblika sukoba i poštovanju međunarodnih humanitarnih normi.