Provedba povijesne presude

 Provedba povijesne presude

Slovenija je objavila kako je uspjela potpisati prvu nagodbu u vezi s provedbom povijesne presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Ališić, kojom je Slovenija proglašena odgovornom za isplatu stare devizne štednje za oko 230 tisuća neisplaćenih štediša, koliko ih ima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Nagodbom će Slovenija isplatiti Aziza Sadžaka, jednog od tri štediše iz predmeta Ališić, i to temeljem zakona što je koncem lipnja prihvaćen u slovenskom parlamentu, a kojim je određen model prema kojem će Slovenija morati obeštetiti sve ostale neisplaćene štediše Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH.
Bit će prigovora

Upravo zbog toga je važna Sadžakova nagodba. Njome je dobrovoljno prihvatio isplatu glavnice i pripadajućih kamata od 1991. godine, otkako je devizna štednja »zamrznuta«, a koje otprilike iznose oko 50 posto iznosa glavnice. Drugim riječima, prema slovenskom izračunu netko tko ima 100 tisuća eura glavnice, može računati na isplatu 150 tisuća eura, što je iznos koji uključuje kamate. Sadžak, koji je od troje tužitelja u predmetu Ališić imao najviši iznos štednje, po toj je računici dobio oko 100 tisuća eura.

Odbor ministara Vijeća Europe trebao bi slovenski zakon o obeštećenju štediša razmatrati u rujnu, a unatoč nagodbi Sadžaka i Slovenije u Hrvatskoj i BiH različite skupine i udruge štediša najavljuju slanje prigovora u Strasbourg, nezadovoljne ponajprije niskim kamatama koje slovenske vlasti priznaju na staru štednju, kao i kompliciranim i »neprijateljskim« verifikacijskim postupkom, u kojem će oštećenici morati dokazivati da su imali devizne uloge u Ljubljanskoj banci.

Najviše nezadovoljstva izaziva model izračuna kamata. Iako prošlogodišnja presuda Europskog suda izrijekom nalaže slovenskim vlastima da hrvatske i bosanskohercegovačke štediše mora obeštetiti pod istim uvjetima pod kojima je obeštetila i slovenske štediše, a njima je priznata kamata od šest posto, slovenski zakon o obeštećenju predviđa niže kamate od one koja je isplaćena slovenskim štedišama.
Konačna odluka

Dok je slovenskim štedišama priznata kamata od šest posto, aktualni model predviđa da bi na devizne depozite do kraja 1991. bila obračunata kamata po stopi koja je bila ugovorena, za 1992. godinu priznala bi se stopa od šest posto, dok bi za razdoblje nakon toga kamatna stopa bila samo 1,79 posto godišnje, pri čemu Slovenija planira obračun kamata samo na glavnicu, no ne i na kamatu, tako da se ukupan trošak za Sloveniju po ovom modelu penje na 385 milijuna eura, dok bi dosljedna primjena modela i kamate koja je bila primijenjena u vrijeme isplate slovenskih štediša ukupan trošak povećala na između 700 i 800 milijuna eura.

No slovenske vlasti smatraju kako je najnovija nagodba u ovom dugogodišnjem i traumatičnom slučaju, koji predstavlja jedan od dva najmasovnija slučaja kršenja Europske povelje o ljudskim pravima od proglašenja slovenske neovisnosti (drugi takav slučaj odnosi se na tzv. izbrisane), dokaz da su slovenska zakonska rješenja »odgovarajuća« i »prava«. Konačnu odluku uskoro će donijeti odbor ministara Vijeća Europe.

Štediše Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH od 1. prosinca moći će podnijeti zahtjev za povratom svoje štednje, i to samo oni čija štednja nije prenesena u javni dug u Hrvatskoj i koji dosad nisu isplaćeni, a rok za podnošenje zahtjeva je konac 2017. godine.