Povijesni debakl Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Njemačkoj

Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je najviše glasova na pokrajinskim izborima u Meklenburgu-Zapadnom Pomorju, pokazuju izlazne projekcije. Istodobno je Kršćansko-demokratska unija (CDU) saveznog kancelara Friedricha Merza doživjela najteži izborni poraz od osnutka stranke 1949. godine.

„To je katastrofa“, komentirao je Merz rezultate, ali je istodobno poručio da namjerava nastaviti obnašati dužnost kancelara i provoditi najavljene reforme. Njegova izjava trebala bi zaustaviti nagađanja o mogućoj ostavci zbog lošeg rezultata CDU-a.

Prema projekcijama javne televizije, AfD je u Meklenburgu-Zapadnom Pomorju osvojio 38,3 posto glasova, dok je Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) dobila 35,4 posto. CDU je, prema posljednjim podacima, osvojio svega 4,9 posto glasova i ostao ispod izbornog praga od pet posto.

To znači da CDU neće ući u pokrajinski parlament te će u potpunosti izgubiti vlast u toj saveznoj zemlji.

AfD ojačao i u Berlinu

Na paralelnim izborima u Berlinu najviše glasova osvojila je stranka Ljevica (Die Linke), koja je dobila 25,3 posto. CDU, koja je dosad upravljala glavnim gradom u koaliciji sa SPD-om, pala je na 19 posto.

AfD je u Berlinu dodatno ojačao te osvojio 16,3 posto glasova.

Rezultati predstavljaju novi udarac Merzu, čiji su osobni rejting, reformska agenda i unutarstranačka potpora već neko vrijeme pod pritiskom. CDU je težak poraz doživio i na izborima u Saskoj-Anhalt, gdje je AfD gotovo osvojio apsolutnu većinu.

„Merzovoj saveznoj vladi sada će biti još teže pronaći hrabrost i političku potporu za provedbu temeljitih reformi“, rekao je za Reuters Marcel Fratzscher, predsjednik ekonomskog istraživačkog instituta DIW.

Upozorio je da bi slabljenje CDU-a i nedostatak stabilnih koalicijskih opcija mogli dovesti do političke blokade te dodatno ojačati AfD uoči saveznih izbora 2029. godine.

Pod pritiskom strategija „zaštitnog zida“

Novi izborni rezultati dodatno su uzdrmali strategiju „zaštitnog zida“ kojom CDU odbija svaku suradnju i koaliranje s AfD-om.

Pad potpore CDU-u povezuje se s nizom komunikacijskih pogrešaka, ali i nezadovoljstvom zbog reformi mirovinskog sustava, porezne politike i zdravstvenog sektora. Birači su istodobno izrazili nezadovoljstvo visokim troškovima života i energije.

Merzova najava mjera pomoći, među kojima je i smanjenje poreza na gorivo, nije uspjela preokrenuti raspoloženje birača.

Potpredsjednik vlade i čelnik SPD-a Lars Klingbeil pozvao je na promjenu političkog smjera i preispitivanje mirovinske reforme. Merz, međutim, inzistira na nastavku reformi, tvrdeći da su one nužne za pokretanje njemačkog gospodarstva.

„Ono što sada moramo učiniti zahtijeva hrabrost, odlučnost i strpljenje. Ove reforme jedini su protuotrov autoritarnom otrovu koji sve dublje prodire u naše društvo“, poručio je Merz.

Premijerka Meklenburga-Zapadnog Pomorja Manuela Schwesig iz SPD-a u međuvremenu je povećala potporu u anketama otvoreno kritizirajući reforme savezne vlade i njezinu politiku potpore Ukrajini.