ODE ANĐA Merkel vjeruje u Schmidta i novi izborni zakon, u Bundestag vjerojatno ulazi dvoje mladih iz BiH

ODE ANĐA Merkel vjeruje u Schmidta i novi izborni zakon, u Bundestag vjerojatno ulazi dvoje mladih iz BiH

Savezni parlamentarni izbori u Njemačkoj održavaju se 26. rujna. Najzanimljivije i glavno pitanje u državi, ali i cijeloj Europi je – tko će zamijeniti Angelu Merkel, a i kad zamijeni, hoće li to biti dostojna zamjena za 16-godišnju državničku karijeru njemačke kancelarke. Socijaldemokrati – stari rivali, novi hit u Nijemaca – zeleni ili pak ostanak vladajućih demokršćana? Sve ćemo saznati za vikend.

Politika prema Bosni i Hercegovini.

Poznato je kako je rat u Bosni i Hercegovini ostavio trag na trenutačnu njemačku kancelarku. Prema ovim prostorima uvijek je gajila blagonaklonost, a kako navodi Stefan Schwarz njezin kolega iz CDU, u više navrata je apelirala za više empatije za Bosnu i Hercegovinu. Za Angelu Merkel ne može se reći da nije bila prisutna, sigurno je jedna od istaknutijih svjetskih političara koja je došla u službeni posjet. Tako se 2015. susrela s tročlanim predsjedništvom u sastavu Ivanić - Čović - Izetbegović. Istaknula je da su bilateralni odnosi dobri, ali da se treba tu još puno raditi. Sve njezine poruke, ali i ostale poruke europskih dužnosnika nisu padale na plodno tlo i sve bi se završilo više-manje na tom posjetu. Zad

Slabija strana koalicije ipak nije više toliko slaba.

Slučaj velike tzv. široke koalcije u Njemačkoj između demokršćana (CDU) i socijaldemokrata (SPD) uvelike je donio promjenu na sceni pred ove izbore. CDU predvođen Angelom Merkel godinama je bio dominantna stranka, ali i predvodnik koalicije u kojoj je sudjelovao manji partner SPD. No omjer snaga se promijenio, vrlo moguće zbog karizmatične uloge prošlog kandidata Martina Schulza koji je izišao na megdan Merkel, ali i doživio poraz te se povukao iz visoke politike.

Große Koalition“ in Lünen: CDU und SPD stellen Fahrplan bis 2025 vor 
Njegov kolega Olaf Scholz ima sličan, ali znantno dručkiji zadatk. Treba učiniti sve što je trebao i njegov prethodnik Schulz, ali bitna stvar – ovaj put nema Angelu Merkel za protivnika nego Armina Lascheta. Dosadašnje ankete kao i TV sučeljavanja daju blagu prednost kandidatu socijaldemokrata, a više birača bi radije kao kancelara gledalo Scholza negoli Lascheta, Angelina eventualnog nasljednika.

Zeleno-lijevi val. Europska realnost, potreba ili marketing mainstream?

Annalene Baerbock. To ime je ozbiljno u medijima pretendiralo kao osoba koja bi realno mogla ugroziti duo CDU – SPD. Ova 40-godišnja političarka je po životopisu sve ono što bi birač zelenih ili lijevo-liberalnog svjetonazora mogao poželjeti. Na svojoj strani ima naklonost medija, žestoki je zagovaratelj klimatskih promjena što im je ključ i na ovim izborima. Najznačanije je da bi do 2030. zabranila potpuno proizvodnju automobila na dizel i benzin. Malo simpatičnije stvari iz životopisa ove predvodnice Zelenih bi bile te da je kao djevojčica u sobi imala poster Greenpiecea ili npr. da se zbog rata u Iraku s prijateljima u školi izborila da se ne održi školski karneval.

Is Annalena Baerbock Germany's Next Chancellor? | The National Interest 
Upravo bi ju životopis mogao koštati ozbiljnijeg angažmana ili nasljedovanja Angele Merkel. U njezinom online životopisu pronađene su određene netočnosti, ono što bi se kod nas toleriralo i brzo zaboravilo, u Njemačkoj ipak pamte. Što bi rekli „zato i jest Švabo gdje je“. Bitna stavka njezine utrke za kancelarku, unatoč tome što se kancelar ne bira direktno, leži u tome da nije jak lider, a par zadnjih gafova dovelo ju je na treću poziciju po anketama. Puno bolje kotira stranka Zelenih kod birača negoli njihova perjanica Baerbock za veće stvari.

Što se događa s AfD? „Alternativa za Njemačku“ poznata po antimigracijskoj politici.

Nekadašnji hit izbora koji je puhao za vrat demokršćanima Angele Merkel doživio je prvo pad zbog gafova koji su izbili u stranci, ali i očitim unutarstranačkim previranjima različitih struja. Alice Weidel i Tino Chrupalla su preuzeli stranku od Joerg Meuthena. Upravo Meuthen je slovio kao osoba koja će stranku odmaknuti od svakakvih priljepljenih ekstremističkih pokreta te kao takvu stranku probati Nijemcima ponuditi kao pravu desnicu, odnosno loviti razočarane birače CDU-a. No Kongres stranke nije tako mislio i odlučio te je na vlast došao spomenuti dvojac, bliži jačim i radikalnijim stavovima nego što ima Meuthen.

AfD-Protest gegen Flüchtlingspolitik: 5000 Demonstranten fordern Merkels  Rücktritt

Njihov uspon kao i u većini europskih država temeljio se na antimigracijskoj politici u jeku najgorih migracija, isturili su se kao glas svih onih prepadnutih i onih koji migracijsku politiku Angele Merkel nisu smatrali ispravnom. Zanimljiv podatak je da AfD tradicionalno dobro stoji na istoku zemlje, pa tako i pred ove izbore uživaju veliku podršku istoka što bi ih prema sadašnjim anketama svrstalo i dalje u ozbiljnije oporbene stranke jer vrlo vjerojatno nitko s njima neće koalirati.

Što je iza sebe ostavila Angela Merkel?

„Kancelarka se tijekom svoje karijere najviše bavila krizom eura i financijskom krizom“, najuže je sažela Ursula Weidenfeld, biografkinja Angele Merkel. Kancelarka je u više navrata spominjala da je bitno sačuvati euro jer bez njega nema niti stabilne Europe. Tome najbolje svjedoče tzv. „kišobrani“ pomoći zemljama u rasulu i bankrotu poput Grčke, Portugala ili Irske. A ti kišobrani su značili milijarde i milijarde pomoći.

Ono po čemu će sigurno ostati upamćena barem u zadnjem intervalu vlasti su izbjeglice i migranti/migracije. Angelu Merkel se doživljavalo kao predvodnicu pozitivne prakse migracija koje su krenule 2015. i kao predvodnicu migracijskog kaosa, ovisno kako je tko gledao na širu sliku migracija. „Uspjet ćemo“, bila je čuvena rečenica u Bundestagu koja je zapravo najbolje pokazala tijek njezinih misli i namjera. Tvrdoglavo nije odustajala od svoje politike pa i po cijenu gubitka političke popularnosti, a to će ona i njezin CDU najbolje osjetiti velikim uzletom AfD-a (Alternativa za Njemačku) koji su u njemačkom društvu bili istaknuti kao „branitelji Nijemaca od Angele Merkel“. Kancelarka je ostala dosljednja i integraciju migranata nazvala ključnog zadaćom. Iako je riječ integracija najčešće spominjana riječ na parlamentarnoj debati, upravo integraciju su oporbene stranke zamjerale kancelarki da u kontekstu izbjegličke i politike migracija ne vodi dovoljno računa o integraciji.

Klimapolitik der CDU: Die größte Baustelle der Merkel-Ära 
Za naše pojmove Njemačka je primjer uspješnosti i izvrnosti na svakom polju, ali unutar njemačkog društva svakako da se bolje i jasnije vide mane i vrline. Angela Merkel je pri dolasku na vlast predstavljena kao „klimatska kancelarka“, a svi ćemo se sjetiti njezinih fotografija u crvenoj jakni ispred glečera koje su otišle u svijet. Je li dovoljno uradila za zaštite klime, odnosno za što se zalagala? Ako pitate nju vjerojatno će reći – možda, što je i sama potvrdila nakon velikih poplava rekavši da se puno toga dogodilo i da se ne treba pretvarati kako se nije dogodilo, no u odnosu na zacrtane ciljeve – nije se dogodilo dovoljno toga. Ako pitate političke protivnike reći će da nije u onoj mjeri kako je najavljivala jer Njemačka tek 2038. izlazi iz eksploatacije štetnog ugljena.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.