MOGUĆE ZA TRI GODINE Europa za neovisnost od ruskog plina ne treba nove LNG terminale

Europa može postati neovisna od ruskog plina do 2025. godine bez potrebe za velikim investicijama u novu plinsku infrastrukturu, pokazuje istraživanje konsultantske kompanije Artelis.

Analiza Artelisa pokazuje da za neovisnost od ruskog plina nije potreban nijedan novi terminal za tečni prirodni plin (LNG) koji je predložen od početka rata u Ukrajini, kao ni veliki projetki izgradnje plinovoda, kao što je plinski interkonektor između Španjolske i Francuske (MidCat).

Postojeće mjere za smanjenje emisije štetnih plinova za 55% do 2030., predložene u okviru Europskog zelenog dogovora, već su dovoljne da omoguće EU da se oslobodi ruskog plina u naredne tri godine, prenosi Euractiv.

"Zaključili smo da europskim zemljama nisu potrebne znatne nove investicije u plinsku infrastrukuturu. Zapravo, naša analiza pokazuje da je kombinacija mjera za energetsku efikasnost, elektrifikacije, obnovljivih izvora energije i fleksibilnosti osigurava jeftiniji, čistiji i otporniji put ka skidanju kontinenta sa ruskog plina do 2025. godine", kazao je autor izvještaja Anthony Vautrin.

Analiza pokazuje, dodao je Vautrin, da nijedan projekat predložen poslije 2020., uključujući one koji su se pojavili poslije napada Rusije na Ukrajinu, ne doprinosi u većoj mjeri postepenom ukidanju ruskog plina do 2025.

"Naša studija pokazuje da su planovi za izgradnju novih LNG terminala u Njemačkoj i Italiji nepotrebni, jer kapacitet već postoji u okviru europskog sistema", rekao je Vautrin.

Konsultantska kuća Artelis je u studiji, koju je uradila za Europsku klimatsku fondaciju, analizirala dvije moguće strategije za zamjenu ruskog plina i zaključila da su ulaganja u čistu energiju jeftinija za europski energetski sistem od ulaganja u plutajuće jedinice za skladištenje i replinifikaciju (FSRU).

U studiji se navodi da je 'pitanje sigurnosti opskrbe' poslije ukidanja ruskog plina ograničeno na Finsku i baltičke zemlje, dok druge države, uključujući na istoku Europe, ne bi imale problem u opskrbi. Pored 27 članica EU, u analizu je uključeno sedam susjednih zemalja, među kojima je i Srbija, kako bi se obuhvatila njihova interakcija sa zemljama Unije.

Tara Connolly iz međunarodne nevladine organizacije 'Globalni svjedok' izjavila je da se Europa mora prestati oslanjati na ruski plin i da ovaj izvještaj pokazuje da to može učiniti mnogo lakše i brže nego što mnogi europski lideri govore.

"Europa s jedne strane osuđuje Putinov brutalni rat u Ukrajini, a s druge nastavlja da omogućava te napore uvozom ruskog plina", rekla je Connolly. Prema njenim riječima, ovo je trenutak da se ubrza smanjenje upotrebe fosilnih goriva i prijeđe na obnovljivu energiju, objavio je Euractiv.

Europa 40% svojih plinskih potreba podmiruje iz Rusije, a EU za sada ne razmatra uvođenje zabrane uvoza ruskog plina iz straha od posljedica po europske ekonomije. Novi paket sankcija koji je predložila EU uključuje postepenu zabranu uvoza ruske nafte, ali tome su se već usprotivile pojedine članice, prije svega Mađarska.