Mogu li flamingosi ugroziti albanskog premijera Edija Ramu?

Albaniju već tjednima potresaju masovni prosvjedi koji su počeli zbog protivljenja izgradnji luksuznog turističkog kompleksa u zaštićenom priobalnom području, a prerasli su u širi građanski pokret protiv vlasti premijera Edija Rame.

Svake večeri u 19 sati prosvjednici se okupljaju na istom trgu u glavnom gradu Tirani, s istim simbolima i zahtjevima. Više od tri tjedna neprekidnih svakodnevnih prosvjeda pretvorilo je "Flamingo revoluciju" u najveći građanski prosvjedni pokret u Albaniji od pada komunizma, piše DW. 

Sve je počelo nakon što je projekt izgradnje luksuznog turističkog kompleksa u Zvërnecu, zaštićenom priobalnom području na jugu Albanije, koji je odobrila vlada, izazvao negodovanje javnosti i prve prosvjede. Oni su se ubrzo pretvorili u širi politički pokret.

Prosvjedi su isprva bili potaknuti brigom za zaštitu okoliša, ali su se zahtjevi proširili i na političku odgovornost, uključujući pozive na ostavku premijera Edija Rame. Rama, međutim, odbacuje tvrdnje da su nemiri isključivo posljedica nezadovoljstva domaćom politikom. Prema njegovu tumačenju, prosvjedi se odvijaju u okviru "hibridnog rata", potaknutog vanjskim utjecajima i digitalnim manipulacijama.

Kushnerovo luksuzno odmaralište

Prema Raminim riječima, slučaj je privukao međunarodnu pozornost tek nakon što je povezan s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji planira izgradnju luksuznog turističkog kompleksa u Zvërnecu.

"Svijet se nije probudio zbog sudbine Narte, nego zbog imena Jareda Kushnera", rekao je Rama na sastanku zastupničke skupine Socijalističke stranke 20. lipnja.

Albanski premijer tvrdi da je ono što naziva "digitalnim ciklonom" omogućilo jačanje prosvjeda djelovanjem različitih vanjskih aktera, među kojima spominje protivnike Donalda Trumpa, proizraelske skupine i, kako kaže, "digitalne plaćenike" koje financiraju pojedine države.

"Identificirani su akteri koje podupiru države, uključujući i one iz Irana", rekao je Rama.

**Odjeci komunističke prošlosti Albanije**

Jonila Godole, stručnjakinja za političku komunikaciju i kolektivno pamćenje sa Sveučilišta u Tirani, smatra da Ramino tumačenje prosvjeda odražava poznatu komunikacijsku strategiju, odnosno pokušaj preusmjeravanja pozornosti sa zahtjeva prosvjednika na navodne sile koje stoje iza njih.

"Kada se građanski prosvjed predstavlja kao iranski, antiizraelski ili kao djelo Trumpovih protivnika, pozornost se udaljava od onoga što prosvjednici traže. Rasprava se prebacuje na navodne autore prosvjeda – vanjskog neprijatelja", rekla je za DW.

Godole smatra da se u Raminoj retorici mogu prepoznati odjeci albanske komunističke prošlosti. Tijekom komunističkog razdoblja političko neslaganje često se prikazivalo kao rezultat djelovanja neprijateljskih stranih sila.

Mogu li algoritmi objasniti prosvjede?

Profesor i teoretičar komunikacija Artan Fuga smatra da se pripisivanjem prosvjeda algoritmima miješa sredstvo s uzrokom. Digitalne platforme, kaže, mogu ubrzati širenje informacija, ali ne mogu objasniti zbog čega građani izlaze na ulice.

"Algoritam je dio komunikacijskog okruženja. On može ubrzati širenje poruka, pojačati emocije i povećati vidljivost. Ali nije uzrok društvenog nezadovoljstva", rekao je Fuga za DW.

Napetosti su se gomilale godinama

Za mnoge promatrače prijelomni trenutak nije se dogodio na internetu, nego na plaži u Zvërnecu 30. svibnja. Tada je, pred kamerama mobitela i u prisutnosti policije, privatno osiguranje vuklo jednog prosvjednika po pijesku.

Snimka se brzo proširila društvenim mrežama, a prosvjed koji je počeo kao ekološki ubrzo je prerastao u širu nacionalnu raspravu o vlasti, odgovornosti i vladavini prava.

Artan Fuga smatra da su ti prizori snažno odjeknuli u javnosti jer su pokazali napetosti koje se u albanskom društvu gomilaju godinama.

"To je bio šokantan trenutak za albansku javnost", rekao je Fuga.

Prema njegovu mišljenju, ta je scena razotkrila odnos između građana i države, pojedinca i njegovih prava, ali i sukob privatnih interesa i javnog dobra.

Više od ekološkog prosvjeda

Politolog Blendi Kajsiu smatra da prosvjedi ukazuju na mnogo dublju krizu od samog spora oko zaštite okoliša. Prema njegovu mišljenju, prosvjednike ne ujedinjuje zajednička ideologija, nego zajedničko odbacivanje političkog modela u Albaniji.

"Svjedočimo dubokoj krizi albanskog demokratskog modela. Ono što danas povezuje ove prosvjednike više nije ideologija, nego uvjerenje da ih politički sustav više ne predstavlja", rekao je za DW.

Kajsiu smatra da prosvjednici pokušavaju vratiti javni prostor za koji vjeruju da je postupno stavljen pod kontrolu uskih političkih i privatnih interesa.

"Ograda podignuta u Zvërnecu postala je fizička manifestacija onoga što mnogi građani smatraju da se dogodilo s kabinetom premijera, parlamentom i političkim strankama – da su ih zatvorili njihovi 'vlasnici'", rekao je Kajsiu.

Rasprava stigla i do Europske unije

Rasprava o događajima u Albaniji stigla je i do Europske unije. U posljednjoj rezoluciji o napretku Albanije Europski parlament izrazio je "ozbiljnu zabrinutost" zbog događanja u zaštićenom području Vjosa–Narta.

Europski parlament pozvao je i na hitan moratorij na izdavanje novih dozvola i izvođenje građevinskih radova u zaštićenim područjima. U rezoluciji se navodi da zaštita okoliša i vladavina prava ostaju sastavni dio obveza Albanije u procesu pristupanja Europskoj uniji.

Jonila Godole smatra da rezolucija Europskog parlamenta pokazuje kako su europske institucije prepoznale ekološku dimenziju spora, ali i pitanja vladavine prava.

Ipak, upozorava da predstavljanje prosvjeda kroz retoriku o hibridnim prijetnjama i stranom miješanju može preusmjeriti međunarodnu pozornost s demokratskih zahtjeva prosvjednika na pitanja sigurnosti i stabilnosti.

"Europa godinama poziva na jačanje civilnog društva kako bi se ojačala demokracija", rekla je Godole.

Dodala je kako Albanija danas ima snažno civilno društvo koje se mobiliziralo u dosad nezabilježenim razmjerima, ali da je međunarodna potpora toj mobilizaciji, prema njezinu mišljenju, vrlo slaba.

"Postavlja se pitanje je li civilno društvo dobrodošlo samo kada je slabo, a ne i kada postane stvarni politički akter", zaključila je Godole.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore