Militanti strpljivo pratili rat u Gazi i naoružavali se, no stiže žestok odgovor Izraelaca

Situacija između Libanona i Izraela sve je napetija. Dok libanonski predsjednik želi pregovore o odlasku izraelske vojske iz dijelova zemlje na granici s Izraelom, izraelska vlada sve je sklonija novoj ofenzivi zbog izvješća o ponovnom naoružavanju militantne skupine Hezbolah.

Iako je između dviju država formalno na snazi primirje, najnoviji izraelski upad i smrt zaposlenika lokalne uprave u selu Blida izazvao je reakciju predsjednika Josepha Aouna, koji je, naredivši vojsci da se "suprotstavi svakom kršenju nacionalnog suvereniteta", zaoštrio ionako napetu situaciju sa susjednom državom. Tijekom sastanka sa zapovjednikom Oružanih snaga Libanona Aoun je osudio "agresivne prakse Izraela" i pozvao Odbor za praćenje prekida vatre da "prijeđe s riječi na djela".

"Libanon je spreman za pregovore kako bi se okončala izraelska okupacija, ali pregovori zahtijevaju obostranu spremnost, što ovdje nije slučaj, nego Izrael čak pojačava napetosti i izvodi nove napade", rekao je Aoun u petak tijekom sastanka s njemačkim ministrom vanjskih poslova Johannom Wadephulom.

Uspostavljanje zapovjednog lanca

Do bi situacija mogla izmaknuti kontroli, sugerira izvještaj Wall Street Journala, koji piše da Izrael navodno razmatra povećanje vojnih operacija u Libanonu kao odgovor na navodno jačanje šijitske skupine. Prema izraelskoj televizijskoj postaji Kan 11, premijer Benjamin Netanyahu sastao sa svojim sigurnosnim kabinetom kako bi razgovarali o tom pitanju. Visoki izraelski dužnosnik rekao je američkom listu da Hezbolah "pokušava - i djelomično uspijeva - obnoviti svoje ofenzivne i obrambene sposobnosti, kao i ponovno uspostaviti zapovjedni lanac" nakon što je u izraelskim akcijama likvidiran niz najviše rangiranih dužnosnika, uključujući i Hasana Nasralaha, lidera Hezbolaha ubijenog prošle godine u rujnu.

Izraelski i arapski izvori koje citira američki poslovni dnevnik Wall Street Journal potvrdili su da militantna organizacija obnavlja svoje zalihe raketa, protuoklopnih projektila i topničke opreme preko Sirije i starih krijumčarskih ruta, ali i pokretanjem vlastite proizvodnje u Libanonu. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa‘ar izjavio je da "Hezbolah nastavlja intenzivirati svoje napore u ponovnom naoružavanju uz podršku Irana", upozoravajući da je to "opasno za sigurnost Izraela, ali i za budućnost Libanona". Takav razvoj situacije navodno je razbjesnio izraelsko političko vodstvo koje tvrdi da se u samo nekoliko mjeseci umjesto razoružanja Hezbolah već okrenuo ponovnom naoružavanju.

Podsjetimo, dok su protekle dvije godine oči svijeta uglavnom bile uprte u palestinski teritorij Gazu i tamošnju ofenzivu IDF-a, Izrael je ratne operacije vodio i na sjevernoj granici, gdje je šijitski pokret blizak Iranu otvarao vatru ističući da otvaranjem sjeverne fronte "pomaže palestinskoj braći u Gazi" da se izbori s neprijateljem. Izrael je odgovorio protuofenzivom u kojoj je, među ostalim, likvidirano nekoliko šefova Hezbolaha, a u filmskoj akciji s eksplozivnim pejdžerima onesposobio je tisuće Hezbolahovih operativaca srednjeg i nižeg ranga. Izrael je potom prešao granicu i zauzeo zone na jugu Libanona navodeći da je to nužno kako bi osigurao sigurnost sjevera Izraela.

Primirje je dogovoreno u studenom prošle godine, a jedan je od uvjeta bilo razoružanje militantnih skupina u Libanonu, pri čemu se u prvom redu misli na Hezbolah. Prema sporazumu, proces razoružanja "militantnih skupina" trebao je započeti južno od rijeke Litani, u pojasu otprilike 30 kilometara uz granicu s Izraelom te se nastaviti u drugim dijelovima zemlje. To je podržao i politički vrh zemlje, koja ima jedinstven politički sustav, pa je tako predsjednik uvijek iz redova maronita, a premijer je iz redova sunitskih muslimana. Predsjednik parlamenta mora biti šijit.

No stabilnost Libanona ponajprije ovisi o Hezbolahu, moćnom šijitskom političko-vojnom pokretu, svojevrsnoj državi u državi, a istovremeno legitimnoj političkoj stranci koja djeluje unutar parlamenta i državne uprave. Problem je što se organizacija - iako dekapitirana - ne odriče vojne sile.

Predsjednik Libanona Joseph Aoun i premijer Nawaf Selam više su puta ponovili da Libanon treba voditi politiku razoružanja u cijeloj zemlji, a ovog je ljeta vlada odobrila plan prema kojem se kontrola nad represivnim aparatom treba vratiti u isključivu nadležnost države. Bejrut je, prema WSJ-u, već započeo s demontiranjem nekih položaja Hezbolaha na jugu, ali je zato napredak i dalje ograničen u središnjim i istočnim dijelovima zemlje, gdje je prisutnost skupine najjače ukorijenjena. Navodno su na jugu zemlje sami članovi Hezbolaha dobrovoljno sudjelovali u razoružavanju, ali je atmosfera drugačija u dijelovima zemlje poput južnog Bejruta i drugim šijitskim uporištima. Izrael je u tom procesu dostavljao obavještajne podatke libanonskoj vojsci, asistirajući u razoružavanju. Međutim, od potpisivanja primirja u studenome prošle godine izveo je i više od tisuću napada koji su, prema vlastitim izjavama, isključivo ciljali militante. No u Libanonu tvrde da su žrtve bili i civili, a predsjednik sada traži odlazak izraelskih vojnika s libanonskog teritorija i poziva na smanjenje izraelskog pritiska.

Ratno stanje još uvijek traje

Istodobno, Izrael gubi strpljenje. "Izraelske institucije posebno je razbjesnilo novo obavještajno otkriće da se nakon samo nekoliko mjeseci umjesto o razoružavanju Hezbolaha ponovno raspravlja o njegovu naoružavanju, rekao je jedan od sugovornika WSJ-a upoznat s tim pitanjem. "Ako Bejrut nastavi oklijevati, Izrael bi mogao djelovati jednostrano, a posljedice bi bile ozbiljne", komentirao je tu temu prošlog mjeseca i Tom Barrack, američki veleposlanik u Turskoj i ključni američki izaslanik za Libanon i Siriju.

Libanonski čelnici, preko arapskih i američkih posrednika, traže od Izraela strpljenje te su otvoreni za povećanje razmjene obavještajnih podataka i suradnje s Izraelom, unatoč činjenici da su dvije susjedne države tehnički još u ratnom stanju.

Na upit za komentar WSJ nije dobio odgovor od libanonskih političkih tijela, uključujući i Hezbolah. Libanonski čelnici nespremni za razgovor nalaze se u osjetljivoj poziciji, ističe WSJ. Njihova vojska brojčano je slabija od Hezbolaha. Politička izolacija Hezbolaha mogla bi dovesti do osjećaja marginaliziranosti među šijitskim stanovništvom zemlje, od kojih stotine tisuća podržavaju Hezbolah. To bi dodatno oslabilo njihovu povezanost s državom. Libanonski lideri strahuju da bi sukob mogao ponovno gurnuti zemlju u građanski rat koji ju je pustošio veći dio druge polovice 20. stoljeća.

"Libanonska vojska nije zainteresirana niti spremna za vojni sukob s Hezbolahom", izjavila je Randa Slim, suradnica Instituta za vanjsku politiku pri Sveučilištu Johns Hopkins. "Zaglavljeni smo u sivoj zoni u kojoj libanonska vlada tvrdi da je donijela odluku o razoružavanju Hezbolaha. Provode je južno od rijeke Litani, ali nema konkretnih planova o tome što će se dogoditi sjeverno od rijeke", rekla je Slim. Kad je riječ o Izraelu, prema njoj, nema lakih odgovora. "Što Izrael još može učiniti da postigne željeni ishod osim onoga što već čini? Hoće li ponovno izvršiti invaziju na jug? Hoće li doći sve do Bejruta i tamo loviti Hezbolahove operativce?" upitala je Slim.

"Ne osjećaju se poraženima"

Naim Kasem, aktualni čelnik Hezbolaha, izjavio je u intervjuu emitiranom u listopadu na televizijskom kanalu povezanim s organizacijom da bi trebala postojati koordinacija između libanonske vojske i Hezbolaha, ali i da pokušaje razoružavanja skupine treba odbiti. Prema njemu, Hezbolah nastoji izbjeći novi rat s Izraelom te zbog toga "nije vojno odgovorio na izraelske napade na Libanon od primirja".

WSJ podsjeća i da je trenutačna situacija u Libanonu savršen primjer toga kako je teško "razmontirati" militantne organizacije koje imaju podršku dijela stanovništva, čak i kad su na vojnom polju teško potučene. Jednaka je situacija u Gazi, gdje je Hamas ostao bez gotovo svih vođa, ali nije uništen. "Hamas se opire zahtjevima da se razoruža i odrekne vlasti, a to su uvjeti Trumpova plana za okončanje dvogodišnjeg rata u toj enklavi", ističe Wall Street Journal podcrtavajući teškoće s kojima se susreće Bliski istok u pokušaju da osigura trajni mir i najnovije ratove ostavi iza sebe.

A što to znači za Hezbolah i Libanon? Arapski obavještajni dužnosnici navode da se Hezbolah vraća decentraliziranijoj strukturi, sličnoj onoj iz 1980-ih, te taktici kakvu Hamas sada koristi u Gazi. Iako su obje skupine regrutirale nove borce kako bi popunile svoje redove, njihova vojna vodstva još su u rasulu, tvrde izvori upoznati s obavještajnim podacima, piše WSJ-a. Unatoč tome, čini se da nijedna od njih nije spremna odustati. "Hezbolah se ne osjeća poraženim", rekla je Slim. "I dalje vjeruje da se može obnoviti, a i dalje ima regionalnog saveznika u Iranu."