FOTO/VIDEO  Makedonija se nalazi na rubu sukoba

Situacija u Makedoniji je eskalirala, nakon više mjeseci rastućih tenzija - prosvjednici su probili policijski kordon, upali u zgradu parlamenta, i ozlijedili nekoliko zastupnika, uključujući i lidera oporbe, Zorana Zajeva, koji je nakon napada snimljen krvav. Te snimke noćas su obišle svijet i potvrdile su kako je makedonska kriza prerasla u nešto što se sada već može nazvati stanjem pred izbijanje potencijalno većeg sukoba.

Zadnje vijesti govore kako ispred zgrade parlamenta traju kaotične scene i borbe s policijom. Naime, postojeće policijske snage oko parlamenta nisu bile u stanju zaustaviti napad prosvjednika, no sada su stigla pojačanjaMakedonska televizija javlja kako su deseci ozlijeđeni, uključujući prosvjednike i pripadnike policije.

Što se zapravo desilo? Zašto je došlo do ovakve eskalacije tijekom današnjeg dana? Kako smo i spomenuli, ovo je vrhunac krize koja buja već nekoliko godina, a naročito zadnjih mjeseci.

Postoje unutarnji, ali i poprilično snažni vanjski faktori koji su doveli Makedoniju na rub ozbiljnog sukoba.

Kada govorimo o Makedoniji u geopolitičkom smislu onda govorimo o jednom od svega nekoliko preostalih "slobodnih teritorija" na prostoru Europe, odnosno zemlji koja nije povezana u niti jednu blokovsku političko-vojnu organizaciju. Naime., većina zemalja jugoistočne i istočne Europe do sada je postalo dio ili Europske unije ili NATO pakta ili, najčešće, oboje.

Makedonija nije niti jedno niti drugo, što zbog spora s Grčkom oko imena, što zbog ambicija pojedinih političkih snaga unutar Makedonije koje nisu voljne žuriti s tim članstvima.

No, vrijeme za balansiranje između Istoka i Zapada je prošlo otkako je između Zapada i Rusije buknulo nešto što se sada već bez pretjerivanja može nazvati Hladni rat 2.0. Samim time integracija Makedonije u Zapadne okvire kontrole postala je hitnija dok se u isto vrijeme na tom Zapadu javljaju paranoje da će Rusija pokušati spriječiti takav proces (sličnu situaciju, još i izraženiju, imamo i u Crnoj Gori, no njeno članstvo u NATO-u gotovo je zacementirano).

To je samo jedan od faktora, drugi je albanski faktor, koji se pak veže uz prvi. Albanija je, kako i znamo, NATO članica, i po tom pitanju poprilično lojalna. Tom teritoriju može se pridružiti i Kosovo mada ono nije službeno u NATO-u, NATO vojna prisutnost čini ga de facto dijelom tog teritorija.

Jedna četvrtina stanovnika Makedonije su Albanci (Makedonija ukupno ima oko 2 milijuna stanovnika), a nepovjerenje između etničkih skupina je sve veće, naročito zbog pretpostavke da Albanija ima teritorijalne pretenzije prema Makedoniji (tzv. priča o "Velikoj Albaniji").

Dakako, mnogima je jasno da ta priča može postati i stvarnost u slučaju da Albanija na svojoj strani ima dovoljno jake saveznike, a danas ih ima. Štoviše, pojedini američki zastupnici otvoreno zagovaraju potpuno razbijanje Makedonije kaodržave .

Zašto je albanski faktor bitan u ovoj krizi? Upravo dolazimo do toga. Naime, krajem prošle godine u Makedoniji su održani parlamentarni izbori na kojima je, ponovno, pobijedio premijer Nikola Gruevski iz nacionalističke stranke VMRO-DPMNE. Gruevskoga se optužuje za veliku korupciju, nepotizam i generalno loše vođenje zemlje. No, isto tako činjenica je da su za njega glasali i oni kojima je jedini cilj bio da druga strana ne dođe na vlast jer istu smatraju veleizdajničkom.Izgleda kako uvjeravanja nisu uspjela te su se Zajev i dosadašnja oporba danas odlučili na radikalan čin - proglašenje predsjednika parlamenta (što je preduvjet za proglašenje Vlade) bez odobrenja predsjednika. To su i učinili, proglasili su Talata Xhaferija, člana albanske stranke, za novog predsjednika parlamenta dok su dojučerašnji vladajući u parlamentu su uzvikivali "Puč, puč!", što u neku ruku i jest, mada ovisi koga se pita.

No, nedugo zatim gnjevni prosvjednici - koji ovaj čin definitivno smatraju pučem - upadaju u parlament te napadaju Zajeva i druge oporbene dužnosnike rezultirajući scenom koja se rijetko viđa.

Kako je to izgledalo možemo vidjeti u ovoj snimci: 

.