Kinezi tvrde da Mossad stoji iza migrantske invazije na Ceuti

Pojedini kineski obavještajni i akademski krugovi iznijeli su tvrdnje da bi izraelska obavještajna služba Mossad mogla biti povezana s velikim migrantskim valom prema španjolskoj enklavi Ceuti. Tvrdnje, o kojima piše španjolski El Mundo, zasad nisu potkrijepljene javno dostupnim dokazima niti ih je potvrdila neka od uključenih država.

Prema toj teoriji, Mossad je navodno mogao iskoristiti bliske odnose Izraela i Maroka kako bi izvršio politički pritisak na Španjolsku zbog njezina odnosa prema ratu u Gazi i politike prema Palestini.

Dio kineskih analitičara događaje u Ceuti navodno promatra kao moguću operaciju hibridnog djelovanja usmjerenu protiv vlade španjolskog premijera Pedra Sáncheza. Kao argument navode pogoršanje diplomatskih odnosa Madrida i Tel Aviva.

Egipatska politologinja Nadia Helmy, koja se bavi kineskom politikom i kinesko-izraelskim odnosima, također je povezala događaje s političkim odnosima Španjolske i Izraela.

„Kineski analitički centri detaljno su pratili pogoršanje diplomatskih i političkih odnosa između Španjolske i Izraela. Iz te perspektive moguće je da je upravo to motiviralo Mossad da se uključi u migrantsku krizu između Maroka i Španjolske, dodatno pogoršavajući situaciju“, navela je Helmy.

Međutim, za takvu tvrdnju nisu predstavljeni konkretni dokazi.

Migrantski pritisak na Ceutu posljednjih je dana bio izrazito snažan. Prema izvješćima međunarodnih medija, deseci tisuća migranata pokušali su ili uspjeli prijeći iz Maroka na teritorij španjolske enklave, što je dovelo do velikog pritiska na lokalne vlasti i sigurnosne službe.

Istodobno su se društvenim mrežama i političkim krugovima proširile brojne teorije o tome tko bi mogao stajati iza migrantskog vala. Associated Press u svojoj provjeri činjenica navodi kako za tvrdnje da je kriza organizirana kao odmazda zbog španjolske politike prema Gazi i drugim međunarodnim pitanjima nema dokaza. Kao mogući čimbenici spominju se aktivnosti krijumčarskih mreža, društvene i gospodarske okolnosti u Maroku te pogrešna tumačenja promjena i sudskih odluka povezanih s migracijskom politikom.

U priču se, prema izvornom tekstu, uključio i kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, poznat po oštrim kritikama izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Petro je i ranije javno iznosio optužbe o izraelskom miješanju u političke procese, no za neke od svojih tvrdnji nije iznio dokaze.

Važno je i da službeni kineski državni mediji zasad nisu stali iza tvrdnji o mogućoj ulozi Mossada. Kineski interes za događaje u zapadnom Mediteranu ima i snažnu gospodarsku i geostratešku dimenziju, s obzirom na važnost Maroka za trgovačke i infrastrukturne veze Pekinga s Afrikom i Europom.

Za sada, dakle, nema javno dostupnih dokaza koji bi potvrđivali da su Mossad ili izraelske vlasti organizirali ili poticali migrantski val prema Ceuti, niti su takve tvrdnje potvrdile španjolske, marokanske ili izraelske vlasti.