Kina i SAD se slažu samo oko jedne stvari

Tenzije između Kine i Sjedinjenih Američkih Država zasjenile su samit G20 vodećih industrijskih zemalja i zemalja u ubrzanom industrijskom razvoju. Razlike u mišljenjima se kreću od spora oko ostoka u Južnom kineskom moru preko postavljanja američkog obrambenog raketnog sistema u Južnoj Koreji do toga da Kina odbija ‘inozemno miješanje u njenu unutrašnju politiku kada je riječ o ljudskim pravima'.

Dakle, nimalo jednostavno ozračje za Obamin posjet Kini. Američki mediji su komentirali da je incident između kineskih snaga sigurnosti i delegacije Sjedinjenih Država prilikom dolaska na aerodrom u istočni kineski grad Hangdžou simptomatičan signal za loše veze između dvije zemlje.

Kina je ljutito reagirala kada je Obama kritizirao kinesku hegemonističku politiku u sporu oko ostoka sa susjednim državama. Kinesko ministarstvo inozemnih poslova je priopćilo kako se radi o ‘neodgovornim primjedbama'. Šef partije i predsjednik Kine, Si Đinping, u svom je razgovoru sa Obamom odbacio optužbe i zahtijevao od Sjedinjenih Država mnogo ‘konstruktivniju ulogu' u očuvanju mira i stabilnosti u Južnom kineskom moru. Kina će ‘žestoko' braniti svoj teritorijalni integritet i pomorske interese, upozorio je Si.

Ministarstvo vanjskih poslova u Pekingu optužilo je SAD da ima ‘dvostruke standarde'. Sjedinjene Američke Države nemaju pravo da govore o sporu o otocima, jer nisu ratifikovale Konvenciju o pravu mora (UNCLOS), kazao je glasnogovornik Ministarstva. Ovo je bila reakcija na intervju koji je Obama dao za tv stanicu CNN, u kojem je on zbog samouvjerenih kineskih postupaka u sporu oko otoka sa susjedima, Kinu pozvao na uzdržanost i upozorio od ‘posljedica'. Kina ignorira presudu Međunarodnog arbitražnog suda u Hagu u kojoj jasno stoji da Kina nema pravo na otoke u Južnom kineskom moru.

Kina naime ima teritorijalne pretenzije na skoro cijelo Južno kinesko more bogato ribom i drugim prirodnim resursima, čemu se protive druge obalne države - Filipini, Brunej, Malezija i Vijetnam. A Si je u svom govoru nedvosmisleno izrazio protivljenje američkom raketnom obrambenom sistemu (THAAD) postavljenom u Južnoj Koreji.

Kina ove zaštitne mjere vidi kao prijetnju, iako su one zapravo usmjerene protiv provokacija Sjeverne Koreje. Si je zahtijevao da Obama poštuje kineske strateške sigurnosne interese. A nakon prijema vodećih kineskih boraca za ljudska prava prošlog utorka u Bijeloj kući, koji je upriličila savjetnica za sigurnost američkog predsjednika Suzan Rajs, Si je uputio kritiku Vašingtonu za miješanje u unutrašnje poslove Kine i stao u obranu stanja ljudskih prava u Kini.

Jedino su, kada je riječ o klimatskoj politici, obojica predsjednika bili jedinstveni. Oni su generalnom tajniku Ban Ki Munu u subotu dali formalne dokumente kojima se prihvata sporazum postignut na Konferenciji o klimi u Parizu. Cilj je zadržati globalno zagrijavanje ispod dva stupnja celzijusa.

No, pored političkih natezanja i verbalna prepucavanja do kojih je došlo već na aerodromu prilikom dolaska američke delegacije na čelu sa Obamom bila su znak da je odnos između Kine i SAD izgleda zaleđen. "Jedan od članova kineske delegacije se izdrao na suradnika Bijele kuće u momentu kada je grupa novinara ušla na pistu", pisali su američki mediji. "On je želio da američki novinari nestanu s lica mjesta." I Obamina savjetnica za sigurnost Suzan Rajs se žalila da je bila "uznemiravana" na pisti od strane kineskih službenika.