Katastrofe u jednoj godini ubile više ljudi nego teroristi za 40 godina

Političari bi se trebali zamisliti o fokusu svojih politika kada im se kaže podatak da je više ljudi poginulo samo ove godine u prirodnim katastrofama nego u terorističkim napadima posljednjih 40 godina. A sami početak 2010. godine donio je i najgoru katastrofu - strašan potres na Haitiju.

Potres u Haitiju - 230 tisuća mrtvih

Strašan potres jačine 7,0 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici zatresao je područje oko glavnog haićanskog grada Port-au-Princea 12. siječnja u 16,53 sati po lokalnom vremenu. Slabe građevine i velika naseljenost tog područja donijeli su ogroman broj ljudskih žrtava, a najsiromašnija država zapadne hemisfere će se još godinama boriti sa posljedicama katastrofe.

Do 24. siječnja to područje je pogodilo još najmanje 52 potresa jačine veće od 4,5 stupnjeva. Oko tri milijuna ljudi je bilo pogođeno katastrofom, a haićanska vlada je objavila podatak o oko čak 230 tisuća mrtvih, 300 tisuća ozlijeđenih i milijun raseljenih stanovnika. Srušilo se ili je oštećeno 250 tisuća kuća i 30 tisuća poslovnih zgrada. Štete su zabilježene u nekoliko gradova te haićanske regije oko glavnog grada, a među pogođenim zgradama bila je predsjednička palača, zgrada Nacionalne skupštine, katedrala u Port-au-Priceu i zatvor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnoge zemlje su nakon potresa poslale pomoć Haitiju te se diljem svijeta prikupljala humanitarna pomoć za nesretnu državu. Na tu se katastrofu u Haitiju krajem godine nadovezala i epidemija kolere, koju su najvjerojatnije donijeli UN-ovi mirotvorci iz Nepala, od koje je do sada umrlo oko 2600 osoba, dok je zaraženo preko 120 tisuća. Epidemiji se još ne nazire kraj. Katastrofalan potres i epidemija kolere Haiti sigurno stavljaju na vrh liste zemalja u kojima u 2010. godini nije bilo poželjno živjeti.

Čile pogodio 500 puta snažniji potres od onoga u Haitiju

Još se svijet nije uspio oporaviti od haićanskog podrhtavanja zemlje, a već je stigla vijest o 500 puta snažnijem potresu koji je pogodio Čile. Potres jačine 8,8 stupnjeva zatresao je 27. veljače čileansku regiju Manule. Osjetio se u šest čileanskih regija u kojima živi 80 posto stanovništva države, glavnom gradu Santiagu, a podrhtavanje su primijetili i u gradovima susjedne Argentine i Perua. Nakon njega je u 53 države proglašena opasnost od tsunamija koji je napravio štetu u Kaliforniji i Japanu.

Iako je bio mnogo snažniji od onog na Haitiju, potres je u Čileu ubio oko 520 ljudi. Bilo je oštećeno 370 tisuća kuća, a švicarska osiguravateljska kuća Swiss Reinsurance Co. je izračunala kako će osiguravatelje stajati od 4 do 7 milijardi dolara. Čile je još jednom ove godine postao "centrom svijeta", kada se na svim paralelama i meridijanima pratila kriza sa rudarima iz te zemlje. No, ta je priča završila happy endom.

Svih 33 troje rudara, u velikoj akciji spašavanja uspješno je izvučeno na zemlju iz rudnika bakra i zlata San Jose na sjeveru države. Zatrpani na gotovo 700 metara dubine oni su preživjeli nevjerojatnih 69 dana. Akcija izvlačenja u posebno napravljenoj kabini je trajala satima. Rudarsko okno se urušilo 5. kolovoza, a rudari su izvučeni 14. listopada i time postali ljudi koji su u povijesti najduže preživjeli pod zemljom.

Katastrofa u Meksičkom zaljevu

Manjak nafte i sve veća potražnja za "crnim zlatom" te sve riskantniji načini dolaska do nje, ove godine su doveli do najveće ekološke katastrofe u povijesti SAD-a. 20. travnja u 19,45 sati po lokalnom vremenu eksplodirala je naftna platforma Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu. U eksploziji te bušotine, u vlasništvu British Petroleuma, poginulo je 11 radnika, a vatrena "gljiva" bila je vidljiva sa daljine od 56 kilometara. Platforma je potonula dva dana nakon eksplozije te je tek tada nastao pravi problem sa barelima i barelima nafte koji su nastavili istjecati u more.

Cijeli svijet je gledao izravan prijenos nafte koja je do 15. srpnja slobodno istjecala u more kada je na bušotinu postavljen privremeni "čep". Deepwater Horizon je službeno proglašen "mrtvim", što se tiče istjecanja nafte, 19. rujna 2010. godine. SAD je tužio British Petroleum i ostale vlasnike platforme zbog zanemarivanja sigurnosti na bušotini te traže da podmire svu štetu koja je nastala istjecanjem nafte. Trebat će desetljeća da se okoliš oporavi od ove katastrofe, a kako takvi incidenti utječu na politički rejting najbolje je osjetio američki predsjednik Barack Obama kojem je sa svakim novim barelom nafte u moru Meksičkog zaljeva popularnost nezaustavljivo padala. Ova katastrofa će sigurno promijeniti pogled svjetskih vođa na rizične bušotine nafte, ma koliko ona u današnje vrijeme "zlatna" bila.

Još jedna ovogodišnja nesreća je nezaustavljivo promijenila povijest cijele jedne nacije. Desetak dana prije eksplozije na bušotini u SAD-u, zrakoplov poljske vojske Tupoljev 154M srušio se blizu grada Smolenska u Rusiji. U nesreći je poginulo svih 96 ljudi koji su bili u zrakoplovu. Ono što je još tragičnije u tragediji kod Smolenska je što se u Tupoljevu vozio veći dio poljskog političkog i vojnog vrha.

U padu zrakoplova poginuo poljski predsjednik

U nesreći su poginuli poljski predsjednik Lech Kaczynski i njegova supruga, glavni zapovjednik vojske i drugi vojni dužnosnici, predsjednik Nacionalne banke Poljske, zamjenik ministra vanjskih poslova, vladini dužnosnici i 12 članova parlamenta te viši predstavnici Crkve. Među putnicima su bili i članovi obitelji žrtava pokolja u Katinskoj šumi koji je Staljin naredio 1940. godine, a u kojem su ubijeni poljski časnici. Zrakoplov, koji je poletio u Varšavi, je poginule vozio na obilježavanje 70. godišnjica masakra u Katinskoj šumi te se srušio 19 kilometara od Smolenska.

Uzrok nesreće se još uvijek istražuje. Prema dosadašnjim nalazima, čini se da je pilot po magli i lošoj vidljivosti pokušao sletjeti na pistu bivše vojne baze u Smolensku, no bio je prenisko i srušio se u šumu 200 metara prije piste. Jedan poljski zrakoplov 20 minuta prije nesreće je pokušao sletjeti u istu zračnu luku, ali je pilot zbog loših vremenskih uvjeta produžio do zračne luke Vnukovo blizu Moskve. Nakon nesreće je bilo priča kako je netko od viših dužnosnika nagovarao pilota da sleti u Smolensku, iako je vidljivost bila katastrofalna. Iz kontrole leta u Smolensku su predlagali pilotu kobnog zrakoplova da se preusmjeri prema Moskvi ili Minsku, ali je on to odbio i "spustio" Tupoljev u šumu.

Zbog nesreće su se zahladili i politički odnosi Rusije i Poljske, jer Poljaci nisu prihvaćali rezultate istrage Rusa. Predsjedniku Lechu Kaczynskom i njegovoj supruzi organiziran je veliki pogreb u Krakowu, a pokopani su u katedrali na brdu Wawel. Prvi par položen je u grobnicu s kraljevima, svecima i najvećim nacionalnim junacima Poljske, u sarkofagu boje meda.

Islandski vulkan izazvao kaos u Europi

Na pogreb Lecha Kaczynskog nisu došli mnogi predsjednici najvećih europskih i svjetskih država, ali ne zato što su bili u lošim odnosima s Poljskom, nego zbog druge prirodne nedaće koja je tih dana pogodila Europu. Barack Obama, Angela Merkel i Nicolas Sarkozy nisu mogli poletjeti iz svojih prijestolnica zbog "strašnog" islandskog vulkana Eyjafjallajokull.

Islandski seizmolozi su vulkansku aktivnost primijetili još krajem 2009. godine, jer je zabilježeno oko 1000 slabih potresa na prostoru blizu vulkana. Već 26. veljače su stručnjaci imali dokaz da se magma skuplja u krateru, a od 3. do 5. ožujka je zabilježeno oko 3000 potresa u epicentru vulkana. Već je tada bilo jasno da nas čeka snažna erupcija koja je počela 15 dana kasnije, no ona je bila slabija i nije izazvala probleme diljem Europe. Ona najjača erupcija dogodila se 14. travnja kada je vulkanski oblak poletio nekoliko kilometara visoko u atmosferu te na šest dana zatvorio zračne luke u većem dijelu Europe.

Britanski znanstvenici su 23. svibnja službeno rekli da je erupcija završila, no nastavilo ga se promatrati. U njemu se i dalje događalo nekoliko potresa dnevno, a potpunim gašenjem će se smatrati trenutak kada vulkanske aktivnosti neće biti puna tri mjeseca. Britanski ekonomisti su izračunali da je erupcija ovog vulkana svjetskom BDP-u prouzročila štetu od pet milijardi dolara.

Ona nije štetila samo zračnim lukama i kompanijama, koje su gotovo mjesec dana bile suočene sa stalnim kašnjenjima i otkazivanjem letova, nego i drugoj industriji koja nije mogla isporučivati svoje proizvode te turizmu, jer gosti nisu mogli stići na svoja odredišta. Ipak, europska zrakoplovna industrija pretrpjela je najveće štete u tjednu od 15. do 21. travnja kad je otkazano više od 100.000 letova, a gubici zrakoplovnih kompanija su se popeli na vrtoglavih 2,2 milijarde dolara.

"Crvena Mađarska" - otrovni mulj istekao iz tvornice aluminija

Mađarsku se u listopadu ove godine definitivno moglo nazvati "crvenom državom", iako joj je na vlasti umjerena desnica. Iako je vulkanski pepeo zatvorio promet i u hrvatskim zračnim lukama i strahovali smo za učinke, prava panika kod nas je nastala tek kada je iz mađarske tvornice aluminija u gradu Ajka istekao otrovni crveni mulj koji je poplavio nekoliko gradova i sela u okolini, a došao je i do Dunava, zbog čega smo se i zabrinuli.

U ovoj ekološkoj katastrofi poginulo je devet osoba. Ekološki aktivisti su godinama ranije upozoravali mađarsku vladu na opasnost od crvenog mulja u toj tvornici. Još 2003. godine su izračunali kako je tamo uskladišteno čak 30 tona toga mulja. U ovoj katastrofi je ozlijeđeno najmanje 120 ljudi, a iz skladišta je isteklo najmanje 35,3 milijuna kubika otrovnog mulja.

Otrovni mulj je došao do nekoliko rijeka uključujući i Dunav, što je izazvalo paniku na područjima nizvodno od Ajke. Vlasnici tvornice MAL su rekla da se po standardima Europske unije "crveni mulj" ne smatra toksičnim otpadom. Negirali su i da su trebali bolje zaštiti rezervoar koji je pukao te je iz njega istekao mulj.

Snažan potres pogodio Kraljevo

Stanovnici srpskog grada Kraljeva u noći na 3. studeni oko 1,57 sati imali su neugodno i nepredviđeno buđenje. Snažan potres jačine 5,4 stupnja po Richterovoj ljestvici te je noći zatresao centralnu Srbiju. Podrhtavanje zemlje se osjetilo i u istočnim dijelovima Hrvatske. U potresu je poginulo dvoje ljudi, a jedna starica je umrla nakon što se prestrašila i doživjela srčani udar. Oko 100 osoba bilo je uglavnom lakše ozlijeđeno.
Potres je u Kraljevu izazvao velike materijalne štete, mnoge kuće su potpuno srušene ili trebaju obnovu, a od tada Srbija skuplja novac za te namjene. Nakon potresa je oko 1400 objekata stavljeno izvan uporabe, dok je za sanaciju određeno oko 6700 objekata.

Pakleno ljeto u Moskvi

Ove godine smo možda i jače nego bilo koje druge osjetili promjenu klime. Katastrofalan toplinski val je u ljeto pogodio Rusiju izazvavši stotine požara i nemoguće uvjete za život, dok su se u isto vrijeme u Pakistanu borili sa ogromnim poplavama. Samo taj meteorološki sustav vrućine i oluja ostavio je 17 tisuća mrtvih ljudi, što je više poginulih nego u svim zrakoplovnim nesrećama zajedno u posljednjih 15 godina.

Znanstvenici tvrde kako su ekstremni vremenski uvjeti koje smo proživjeli u 2010. godini rezultat globalnog zagrijavanja, za kojega je odgovorno ljudsko djelovanje. Netko je izračunao da je ruski toplinski udar, u kojem je postavljen temperaturni rekord od 43 stupnjeva Celzijevih, bez globalnog zagrijavanja moguć svakih 100 tisuća godina. Prvi podaci pokazuju da je čak 18 država ove godine postavilo novi rekord po najtoplijem danu ikada.

Sve te katastrofe snažno utječu na ekonomiju u svijetu te su u državama Trećeg svijeta često razlog za siromaštvo i jadne uvjete u kojima žive ljudi. Prema švicarskoj osiguravajućoj kući Swiss Re., u 2010. godini su nam prirodne katastrofe odnijele 222 milijarde dolara. Nadajmo se da ćemo u 2011. jeftinije proći.

dnevnik.ba

dnevnik.ba