Katalonija proglasila nezavisnost

..Španjolske, a uskoro bi španjolski parlament u Madridu trebao odobriti izvanredne mjere u cilju sprečavanja odcjepljenja.

Katalonska vladajuća koalicija "Zajedno za Da" i partnerska stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), koje imaju većinu u parlamentu, predložile su zastupnicima pokretanje uspostave samostalne republike na temelju rezultata referenduma održanog 1. listopada.

Oporbeni zastupnici stranaka koje se zalažu za cjelovitost Španjolske - Narodna stranka desnog centra, lijevi centar PSOE i stranka centra Građani - napustili su prostoriju u znak prosvjeda. Njihovi prijedlozi prethodno nisu prošli glasovanje.

Nakon toga se prišlo glasovanju te je 70 od 135 zastupnika podržalo glasovanje o prijedlogu proglašenja republike. Deset zastupnika je bilo protiv, a dvoje suzdržano.

Dok je predsjednica katalonskog parlamenta čitala rezultate glasovanja, pri svakom pročitanom "da" ispred parlamenta bi se zaorio uzvik oduševljenja tisuća okupljenih ljudi koji su uživo pratili glasovanje. U masi su vijorile katalonske zastave, a među njima su bile istaknute i zastave Baskije, pokrajine na sjeveru gdje također postoji težnja za osamostaljenjem.

Oduševljenje se prolomilo ispred parlamenta, a zastupnici koji su izglasali nezavisnost zapjevali su katalonsku himnu. Priključili su im se okupljeni građani ispred parlamenta. "Živjela Katalonija", povikali su na kraju.

Na referendum kojeg je bio zabranio španjolski Ustavni sud izašla su 2,3 milijuna stanovnika od ukupno 5,3 milijuna s pravom glasa. Od onih koji su izašli 90 posto se izjasnilo za nezavisnost. Referendum je suprotan španjolskom ustavu koji je na snazi od 1978.

Španjolski parlament bi u petak popodne trebao odobriti aktiviranje članka 155. ustava koji španjolskoj vladi dopušta preuzimanje kontrole nad katalonskom policijom, financijama, javnim medijima i telekomunikacijama. Mjere uključuju micanje aktualne katalonske vlade te sazivanje prijevremenih parlamentarnih izbora u roku od šest mjeseci. Ondje vladajuća Narodna stranka premijera Marijana Rajoya ima većinu mjesta te potporu najveće oporbene stranke PSOE.

Španjolski parlament bi tijekom petka trebao odobriti vladi uvođenje izvanrednih mjera u Kataloniji, gdje će pak katalonski regionalni parlament, u nastavku jučer započete sjednice, odgovoriti na njih, ne isključivši mogućnost proglašenja republike, čime kriza u Španjolskoj ulazi u novu fazu.

"Situacija je izvanredna. Potrebno je zaštiti Katalonce od jedne netolarantne manjine koja namjerava prisvojiti Kataloniju, a Katolonce staviti pod jaram svoje doktrine", rekao je španjolski premijer Mariano Rajoy u Senatu, gornjem domu španjolskog parlamenta na otvaranju rasprave.

Ondje njegova Narodna stranka desnog centra ima 149 od 266 zastupnika, što je većina potrebna za primjenu članka 155. ustava, nikad dosad primijenjenog u 39 godina španjolske demokracije. Usvajanje mjera koje uključuju uklanjanje aktualne katalonske vlade, čije funkcije bi preuzela španjolska ministarstva, očekuje se popodne. Glasovanje je najavljeno za 14 sati.

Tijekom dana se nastavlja rasprava i u katalonskom parlamentu, započeta u četvrtak popodne, nakon što je katalonski predsjednik Carles Puigdemont u izvanrednom obraćanju javnosti rekao kako odustaje od sazivanja prijevremenih izbora u Kataloniji. Samo nekoliko trenutaka uoči njegovog obraćanja pojavila se informacija kako će sazvati izbore za 20. prosinca i tako spriječiti uvođenje mjera iz Madrida u Kataloniju, što se na kraju nije dogodilo.

Stranke u katalonskom parlamentu od 12 sati će iznositi konačne prijedloge, a nije isključeno proglašenje republike kao odgovor na aktiviranje mjera u španjolskom parlamentu. Republikanska ljevica Katalonije, stranka iz vladajuće koalicije, te antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) tvrde da je obveza proglasiti nezavisnost jer su to zatražili stanovnici na referendumu 1.listopada.

Prva žrtva žestoke rasprave bio je u četvrtak popodne Santi Vila, jedan od savjetnika, odnosno ministara katalonske vlade zadužen za poduzeća, koji je podnio ostavku.

"Podnosim ostavku. Moji pokušaji dijaloga ponovo su propali. Nadam se da sam do posljednjeg trenutka bio koristan predsjedniku vlade", napisao je na Twitteru.

Nakon što je dva puta odgađao svoje obraćanje javnosti, Puigdemont je u četvrtak na kraju odustao od sazivanja izbora otvorivši prostor parlamentu za proglašenje nezavisnosti. Odgovornost je prebacio na španjolsku vladu, prenosi Jutarnji.hr.

"Znaju da sam bio spreman sazvati izbore dok nam god daju jamstvo, no to jamstvo koje bi opravdalo sazivanje izbora nismo danas dobili", rekao je Puigdemont u četvrtak.

Nekoliko medija je bilo navelo kako je on htio sazvati izbore u zamjenu za odustajanje od aktiviranja članka 155., puštanje dvojice katalonskih aktivista iz pritvora u Madridu te povlačenje španjolske policije iz Katalonije, gdje je poslana uoči referenduma kojeg je španjolski ustavni sud proglasio nezakonitim.

Puigdemont je zatim poručio da će sada parlament iznijeti različite prijedloge kako bi se našao izlaz prije nego stupe na snagu mjere iz Madrida. Njegovu odluku u Madridu kritizirala je španjolska potpredsjednica vlade Soraya Sáenz de Santamaría poručivši da je odbio dijalog.

Zasad je nepoznato kako će španjolska vlada uvesti mjere koje uključuju preuzimanje upravljanja nad katalonskom policijom, financijama, telekomunikacijama i javnim medijima.

(www.jabuka.tv)