Europski parlament podržao kontroverzni 'Chat Control', za njega glasali i HDZ-ovci

Europski parlament podržao je povratak privremene mjere poznate kao „Chat Control“, kojom se internetskim platformama ponovno omogućuje dobrovoljno analiziranje privatne komunikacije radi otkrivanja i uklanjanja materijala povezanih sa seksualnim zlostavljanjem djece na internetu.

Riječ je o privremenom izuzeću od europskih pravila o privatnosti elektroničkih komunikacija, koje je bilo na snazi od 2021. godine, a isteklo je 3. travnja ove godine. Novo privremeno rješenje trebalo bi vrijediti do 3. travnja 2028., dok institucije Europske unije nastavljaju pregovore o trajnoj uredbi kojom bi se dugoročno regulirala borba protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

Mjera nije obvezna za platforme i ne znači da vlade dobivaju izravan pristup privatnim porukama korisnika. Međutim, omogućuje pružateljima internetskih usluga da dobrovoljno koriste alate za otkrivanje, prijavu i uklanjanje spornih materijala te pokušaja vrbovanja djece na internetu.

Jedna od važnih razlika u odnosu na ranije prijedloge jest amandman Europskog parlamenta kojim se nastoji zaštititi end-to-end enkripcija. Prema tom rješenju, privremena mjera ne bi se trebala primjenjivati na komunikacije kojima mogu pristupiti isključivo pošiljatelj i primatelj.

Zagovornici povratka mjere tvrde da se njezinim usvajanjem izbjegava pravna praznina koja bi otežala otkrivanje i prijavljivanje zlostavljanja djece na internetu. Smatraju da platforme bez takvog izuzeća ne bi mogle nastaviti koristiti alate koji su prethodnih godina bili dopušteni.

S druge strane, protivnici upozoravaju da se, pod izlikom zaštite djece, ponovno otvara prostor za širok nadzor privatnih poruka građana koji nisu ni za što osumnjičeni. Posebno problematičnima smatraju mogućnost lažnih prijava, nepouzdanost algoritama i opasnost da se jednom uvedeni sustav nadzora kasnije proširi i na druga područja.

Odluka Europskog parlamenta ne znači da je usvojena trajna uredba „Chat Control“. Riječ je o privremenom rješenju, dok se o dugoročnom zakonskom okviru i dalje pregovara.

Hrvatski eurozastupnici iz HDZ-a podržali su povratak privremene mjere. Poručili su kako ne smije postojati pravna praznina koja bi počiniteljima olakšala pristup žrtvama te naglasili da se, prema njihovu tumačenju, ne uvodi obvezni nadzor poruka.

Protiv mjere glasao je Gordan Bosanac iz Zelenih i Možemo!, koji smatra da sigurnosne službe najprije trebaju identificirati sumnjive korisnike, a tek potom provoditi nadzor. „Svi imamo pravo na privatnost, jer privatnost mora ostati siguran prostor našeg ljudskog identiteta“, poručio je Bosanac.

Protiv je bio i Stephen Nikola Bartulica, koji je ocijenio da zaštita djece mora biti prioritet, ali da se ne smije koristiti kao opravdanje za narušavanje temeljnih prava građana. Prema njegovu stajalištu, istrage se trebaju voditi ciljano, na temelju sudskih naloga, a ne kroz široko skeniranje privatne komunikacije.

O parlamentarnim amandmanima sada se mora očitovati Vijeće EU. Ako ih prihvati, privremena mjera može stupiti na snagu. Ako ih odbije, slijedi postupak mirenja između europskih institucija.

Ključno pitanje ostaje kako učinkovito zaštititi djecu na internetu, a istodobno spriječiti stvaranje sustava koji bi mogao ugroziti pravo građana na privatnu komunikaciju.