Dvadeset i sedmog listopada ispraćaj i pokop 778 žrtava iz Hude jame

posavski obzor, huda jama, masovna grobnica, huda jama, misa, obljetnica, komunistički zločini, žrtve komunizma, zločini, jama, huda jama, lustracija, huda jama, Čitluk, knjiga, Društvo Huda jama, huda jama, huda jama, antifašisti, UDBA, zločini, komunistički zločini, žrtve komunističkih zločina, huda jama

Dvadeset i sedmog listopada bit će upriličen na mariborskom groblju Dobrava dostojanstven ispraćaj i pokop 778 žrtava iz Hude jame. Ispraćaju će prisustvovati slovenski državni i crkveni vrh, a najavljen je i posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Sve odradila Slovenija
No, iako godinama postoji međudržavni sporazum Slovenije i Hrvatske o grobištima, nije još poznat službeni hrvatski stav o tome gdje bi eventualno trebale biti pokopane žrtve iz masovnih grobnica.

- Postoji međudržavni sporazum između Hrvatske i Slovenije koji nikad nije zaživio. Žrtve za koje se pretpostavlja da su hrvatske nacionalnosti pokopane su također na Dobravi kod Maribora, gdje će biti pokopane i žrtve iz Hude jame, odnosno rudnika Sveta Barbara. Koliko je meni poznato, odluka o ukopu svih ovih ljudi na Dobravi donesena je još u svibnju ove godine. A ta odluka sigurno nije donesena bez znanja hrvatskih vlasti. Jer, masovna grobnica Sveta Barbara, odnosno Huda jama, otkrivena je još od 2009. godine - kaže nam dr. Martina Grahek-Ravančić, povjesničarka iz Hrvatskog instituta za povijest.

Ona kaže da Hrvatska kao država nije odlučila o eventualnom mjestu pokopa za takve žrtve, ovako je sve odradila Slovenija, sve i plaća Slovenija. Dosad se zna da je u grobnici Sv. Barbara od 2.500 do 3.000 ljudi, a veći dio čine pripadnici s područja NDH. Oni koji su dosad bili ekshumirani, navodno su u vrećama na sudskoj medicini u Sloveniji. Dobrava je blizu Teznog gdje je potkraj prošlog stoljeća pronađena masovna grobnica čak 30.000 ljudi, kaže Martina Grahek-Ravančić.

- Osobno mislim da bi ljude trebalo ukapati tamo gdje su pronađeni, ako takva mogućnost postoji. Nisam za premještanje kostiju na neke druge lokalitete, pa tako ni u Hrvatsku - kaže ona.

Pitanja bez odgovora
Jadranka Kosor je kao premijerka bila 2009. godine na ulazu u rudarsko okno Sv. Barbara, kada je Huda jama otkrivena.

Ona nam jučer kaže da bi hrvatska, zajedno sa slovenskom vladom trebala donijeti zajedničku odluku te bi hrvatska vlada trebala donijeti plan koji bi obuhvaćao ekshumaciju i pokop, te spomen-obilježje. Treba vidjeti i je li barem u nekim slučajevima eventualno moguća i identifikacija. Po njenom mišljenju, nova vlada bi trebala užurbano sastaviti djelotvornu komisiju koja bi pokušala rješavati probleme i predložiti rješenja.

- Ono što sam ja prije sedam godina vidjela u Hudoj jami, bilo je potresno, šokantno, upozoravajuće - rekla nam je Jadranka Kosor.

Na naša pitanja koje su namjere hrvatskih vlasti o ekshumaciji i pokopu hrvatskih žrtava iz masovnih grobnica, nismo jučer mogli dobiti odgovore u MVEP-u ni u Uredu predsjednice RH.

Nakon sklopljenog sporazuma, članovi zajedničkog slovenskog i hrvatskog povjerenstva ponekad se zajedno sastaju. Navodno je posljednji put kad su Slovenci bili u Hrvatskoj, a na sastanku je bio i tehnički ministar Hasanbegović, jedino Stjepo Bartulica, savjetnik premijera Tihomira Oreškovića, pokazao istinski interes za dogovor i rješavanje problema dostojanstvenog ispraćaja žrtava.