Pokopan papa Franjo

Papa Franjo je pokopan, potvrdio je Vatikan.

Kako navode, zatvorena ceremonija u bazilici Santa Maria Maggiore trajala je oko pola sata.

"Obred ukopa održan je prema propisima Ordo Exsequiarum Romani Pontificis, a predvodio ga je kardinal komornik u nazočnosti osoba navedenih u odgovarajućoj obavijesti Ureda za liturgijska slavlja, kao i članova obitelji preminulog pape. Ceremonija je završila u 13.30 sati po srednjoeuropskom vremenu (12.30 sati po britanskom vremenu)", stoji u priopćenju Vatikana.

Vatikan je uz priopćenje podijelio i fotografije s obreda.

Talijanski kardinal Giovanni Battista Re predvodio je svečanu litrugijsku misu koju je koncelebriralo 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika.

Prema nekim procjenama, na ceremoniji na trgu ispred Bazilike svetog Petra bilo je više od 200 tisuća ljudi. Potvrđena je nazočnost oko 50 šefova država.

Čelnici iz Italje, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Ukrajine, Brazila, institucija EU-a i Franjine domovine Argentine također su potvrdili svoj dolazak. Na Trgu svetog Petra bili su su i hrvatski predsjednik Zoran Milanović te premijer Andrej Plenković.

Nešto prije 13 sati ispred Bazilike svete Marije Velike stigao je papamobil. Praćen pljeskom te crkvenim zvonima, lijes papa Franje tada je unesen u Baziliku.

Sve čuvaju pripadnici Švicarske garde.

Oko 12 sati i 20 minuta povorka s papinim lijesom krenula je iz vatikanske Bazilike svetog Petra gradskim ulicama prema Bazilici svete Marije Velike, koja će biti njegovo posljednje počivalište.

Ulice Rima su pune, svi se dostojanstveno opraštaju s Papom.

Povorka u čijem je središtu papamobil s lijesom polako prolazi ulicama, dio vjernika papu ispraća uz pljesak.

Kako je zaželio sam papa Franjo, skupa s redovnicama koje dočekuju njegov lijes, na trgu ispred Bazilike svete Marije Velike su siromašni i potrebiti.

Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog.

Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.

Blaženstvo za Svetog Oca

Misa je završila oko podne, a papin lijes vraćen je u baziliku. Nakon toga pobvorka kreće prema bazilici Svete Marije Velike, gdje će papa biti sahranjen.

Oko 11:10 sati započeo je središnji dio svete mise, nakon koje je dekan Kardinalskog zbora kardinal Giovanni Battista Re zamolio Boga da udijeli papi baštinu kraljevstva nebeskog, zaželivši za Svetog Oca dostojanstvo i blaženstvo.

Nešto nakon deset sati, papin lijes iznesen je iz bazilike na Trg svetog Petra. Dekan Kardinalskog zbora, kardinal Giovanni Battista Re predvodio je svetu misu, pjevao je zbor Sikstinske kapele.

Čitalo se sveto Evanđelje po Ivanu, nakon kojeg je uslijedila propovijed.

“Papa Franjo dodirnuo je srca mnogih”, kazao je Battista Re, podsjetivši samo na djelić papina života i poslanja, njegovu brigu prema siromašnima, izbjeglicama, papino prvo putovanje na Lampedusu – otok koji simbolizira dramu tisuća izbjeglica.

Podsjetio je i na papine posjete azijskim državama, njegovo stavljanje u centar evanđelja milosrđa…

“Govorio je o kulturi susreta i solidarnosti, a tema bratstva je bila je isplepletena kroz njegov čitav pontifikat”, poručio je kardinal Giovanni Battista Re.

Papa Franjo stalno je podizao glas za mir, pozivajući na razum i pravedno pregovaranje o mogućim rješenjima, govoreći kako ratovi uvijek ostavljaju svijet gorim.

Graditi zidove, a ne mostove, poručivao je papa Franjo, pozivajući na duhovno zajedništvo, pravdu i mir.

Battista Re je podsjetio na papino putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate, gdje je velikim imamom Al-Azhara Ahmad Al-Tayyibom potpisao u Abu Dhabiju “Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot”.

Nit vodilja Franjinog dvanaest godina dugog pontifikata bila je „Crkva kao kao kuća za sve”, rekao je Re, 91-godišnji dekan kardinalskog zbora koji je vodio sprovodnu misu za pokojnog poglavara Rimokatoličke  Crkve.

Talijanski kardinal rekao je da je Franjo bio „papa koji je želio biti među ljudima, s otvorenim srcem za svakoga”.

„Osim toga bio je osjetljiv na ono novo što je izranjalo u društvu, kao i na ono što je Duh Sveti poticao unutar Crkve”.

Battista Re je u ceremoniji na Trgu svetog Petra rekao da je Franjo bio „vrlo spontan”, s „neformalnim načinom ophođenja sa svima”, čak i onima daleko od Crkve.

„Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba”.

Zagovarao je Crkvu koja brine o problemima koji razdiru suvremeni svijet, koja će se „privinuti nad svakim čovjekom, bez obzira na vjeru i životne okolnosti”.

Battista Re ne može ući u konklavu koja će izabrati nasljednika pape Franje

Kardinal Giovanni Battista Re zaređen je za biskupiju Brescia 1957., a 2001. godine papa Ivan Pavao II. proglasio ga je kardinalom, navodi BBC.

Za dekana Kardinalskog zbora izabran je 2020. godine, a papa Franjo produžio mu je mandat u veljači ove godine. Sudjelovao je na konklavi u travnju 2005. na kojoj je izabran papa Benedikt XVI. i na konklavi u ožujku 2013. na kojoj je izabran papa Franjo.

Battista Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu.

No, vatikanski promatrači vjeruju da bi on u propovijedi mogao izreći smjernice koje bi njegovi kolege kardinali trebale slijediti.

Na Trgu svetog Petra je mnoštvo katoličkih vjernika i svjetskih vođa te desetak monarha. Rimska policija procijenila je da se do početka mise okupilo najmanje 140.000 ljudi.

Pogreb se održava uz jake mjere sigurnosti. Ratni zrakoplovi spremni su za intervencije, ukaže li se potreba, a na krovovima su razmješteni snajperisti.

Nakon mise, lijes s Papom bit će prenesen u baziliku sv. Marije Velike u Rimu gdje će biti pokopan.

Ondje su pokopana sedmorica papa.

Uoči ceremonije ispraćaja sastali se Trump i Zelenski

Prije početka ceremonije ispraćaja, u Rimu su se sastali Donald Trump i Volodimir Zelenski. Bijela kuća objavila je da je razgovor bio “vrlo produktivan”. 

Američki predsjednik Donald Trump u pratnji supruge Melanije stigao je na Trg svetog Petra. U Vatikanu je i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Trump se oprostio se s papom u bazilici Svetog Petra.

U Rim je stigao i Trumpov prethodnik, demokrat Joe Biden, drugi katolički predsjednik SAD-a u povijesti nakon Johna F. Kennedyja.Princ William, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, mađarski premijer Viktor Orban, šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, samo su neki od aktera svjetske politike koji su u subotu stigli na Trg svetog Petra.

Od pape Franje oprašta se i talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je Svetog Oca posjetila u rimskoj bolnici Gemelli u veljači, dok se liječio od upale pluća.Na trg su izašli i kardinali, kako bi odali počast Svetom Ocu.

Puljić: Franjo je ulijevao nadu gdje god je dolazio

Umirovljeni vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, u subotu je naglasio da je da je pontifikat pape Franje obilježen borbom za mir, borbom da se prihvate izbjeglice i svi koji su u društvu marginalizirani. 

„Čekali smo cijelu noć“, rekla je španjolska hodočasnica Maria Fierro. „Pratiti (Franju) u njegovim posljednjim trenucima je vrlo emotivno.“

James Mary, franjevačka časna sestra, također je čekala preko noći. „Bila sam budna cijelu noć“, rekla je. „Želimo se oprostiti jer je on (bio) živi svetac, vrlo ponizan i jednostavan.“

Jednostavan drveni lijes

Franjo je zatražio da bude pokopan u jednostavnom drvenom lijesu obloženom cinkom, suprotno od svojih prethodnika koji su pokopani u tri međusobno povezana lijesa od čempresa, olova i hrasta.

Franjin lijes je zapečaćen u petak navečer na privatnoj ceremoniji koju je vodilo osam kardinala.

Papino lice prekriveno je bijelim svilenim velom, a tijelo poškropljeno svetom vodom. Papinski predmeti poput kovanica i medalja koje su kovane tijekom njegova pontifikata postavljeni su u lijes. U lijes je postavljen i poseban dokument s popisom ključnih točaka njegovog 12-godišnjeg papinstva.

Pokop u bazilici Svete Marije Velike

Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog. Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.

Pogrebna povorka putovat će do bazilike od sv. Petra hodajućim tempom. Duž rute duge oko 5,5 km prolazit će pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Koloseum. Uz trasu se očekuje mnoštvo ljudi.

Skupina siromašnih bit će prisutna na stepenicama koje vode do bazilike Marije Velike kako bi odali posljednju počast Franji, odražavajući njegovu predanost služenju siromašnima i potlačenima. Pokop će biti privatan. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus. Bit će pokopan u zemlju, u niši između dviju kapela u crkvi.

Devet dana žalosti

Papin sprovod označava prvi od devet dana žalosti za globalnu Crkvu. Još jedna misa žalosti održat će se na Trgu svetog Petra u nedjelju. Predvodit će je talijanski kardinal Pietro Parolin, koji se često smatra vodećim papinskim kandidatom.

U narednim danima Vatikan će objaviti datum početka konklave koja će izabrati Franjinog nasljednika. Malo je vjerojatno da će ona početi prije 6. svibnja.