Četvrt stoljeća od napada koji su promijenili svijet: Dan kada je Amerika stala
Ljudi su dolazili na posao, zrakoplovi polijetali prema svojim odredištima, a New York započinjao još jedno radno jutro. U 8:46 sati, 11. rujna 2001., oteti putnički zrakoplov udario je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra. Sedamnaest minuta poslije drugi je pogodio južni toranj. Počeo je dan čije će posljedice obilježiti sljedeća desetljeća.
Danas se navršava 25 godina od terorističkih napada u kojima je ubijeno 2.977 ljudi. Napade je izvelo 19 pripadnika Al-Qaide, koji su oteli četiri putnička zrakoplova. Dva su usmjerili u njujorške tornjeve, treći u Pentagon, dok se četvrti srušio u Pennsylvaniji nakon otpora putnika i članova posade.
Među dokumentiranim biografskim podacima o pojedinim sudionicima pripreme i izvršenja napada nalaze se i njihovi raniji boravci u ratnoj Bosni i Hercegovini.
Jutro koje je stalo u 102 minute
Od udara prvog zrakoplova do urušavanja drugog tornja prošle su 102 minute.
Let American Airlinesa 11 pogodio je sjeverni toranj u 8:46, a let United Airlinesa 175 južni u 9:03 sati. Južni toranj, iako pogođen kasnije, srušio se prvi, u 9:59. Sjeverni se urušio u 10:28 sati.
Dok su se ljudi pokušavali spustiti stubištima i napustiti zgrade, pripadnici hitnih službi ulazili su u tornjeve kako bi pomogli zarobljenima i ozlijeđenima. Izvješće američkog Povjerenstva poslije je opisalo i probleme u komunikaciji i koordinaciji službi koje su djelovale u nezamislivo teškim okolnostima.
Napad se istodobno odvijao i izvan New Yorka. U 9:37 sati let American Airlinesa 77 udario je u Pentagon. Četvrti zrakoplov, United Airlines 93, srušio se u 10:03 kod Shanksvillea u Pennsylvaniji.
Putnici su telefonskim pozivima doznali za udare u Svjetski trgovinski centar te pokušali preuzeti kontrolu nad zrakoplovom. Otmičari su ga srušili prije nego što je stigao do planiranog cilja u Washingtonu. Sva navedena vremena odnose se na lokalno vrijeme na istočnoj obali SAD-a.
Što službeno izvješće navodi o BiH?
Poveznice s Bosnom i Hercegovinom zabilježene su u izvješću američkog Nacionalnog povjerenstva za terorističke napade na Sjedinjene Države, objavljenom 2004. godine.
U petom poglavlju navodi se da su Nawaf al-Hazmi i Khalid al-Mihdhar, dvojica kasnijih otmičara zrakoplova koji je udario u Pentagon, 1995. zajedno otputovala u BiH radi sudjelovanja u borbama. Obojica su bili saudijski državljani.
Isto izvješće navodi da je Khalid Sheikh Mohammed, kojeg Povjerenstvo opisuje kao glavnog arhitekta napada, dio 1992. proveo boreći se uz mudžahedine u BiH te je tu borbu podupirao novčanim donacijama.
Napadi su promijenili međunarodnu sigurnost
Politički i vojni odgovor na 11. rujna ubrzo je prešao američke granice.
NATO je nakon napada prvi put u svojoj povijesti aktivirao članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, načelo prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Uslijedile su pojačana obavještajna suradnja, pomoć SAD-u te operacije nadzora američkog zračnog prostora i Sredozemlja.
Američka vojna operacija u Afganistanu počela je 7. listopada 2001., nakon što talibani nisu udovoljili zahtjevima za predaju terorista i zatvaranje njihovih kampova.
Promijenjen je i američki sustav unutarnje sigurnosti. U novom Ministarstvu domovinske sigurnosti objedinjene su 22 savezne institucije, u reorganizaciji čiji su učinci zahvatili zaštitu granica, promet, odgovor na izvanredne situacije i borbu protiv terorizma.
Posljedice nisu završile uklanjanjem ruševina
Broj od 2.977 ubijenih odnosi se na žrtve samih napada. No zdravstvene posljedice nastavile su odnositi živote godinama poslije.
Spasioci, radnici, preživjeli i stanovnici bili su izloženi prašini i štetnim tvarima nakon urušavanja tornjeva. Memorijalni centar upozorava da su tisuće ljudi naknadno umrle od bolesti povezanih s tom izloženošću.
Napade 11. rujna pratile su i brojne teorije zavjere, od tvrdnji o kontroliranom rušenju tornjeva do optužbi da su američke vlasti same organizirale napade.
Četvrt stoljeća poslije, 11. rujna ostaje mnogo više od datuma u povijesnim pregledima. Za obitelji žrtava to je dan posljednjeg poziva, neostvarenog povratka kući i života podijeljenog na vrijeme prije i poslije napada. Iza rasprava o sigurnosti, ratovima i međunarodnim vezama ostaju ljudi koji su toga jutra krenuli na posao ili putovanje.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore