BRUXELLES POD OPSADOM LOBISTA Kako tehnološki divovi, agroindustrija i ekološki lobisti kroje zakone u EU-u

Svi zakoni Europske unije podložni su lobiranju, no neki su ipak lobirani više od drugih.

Bruxelles je poznat kao prava tvornica pravila. Kao i brojni drugi centri političke moći, i on je dom nevjerojatnog broja ljudi čiji je posao utjecati na konačni oblik tih pravila.

Od travnja ove godine, više od 14.000 organizacija i pojedinaca registrirano je u Službenom registru transparentnosti EU-a, što im daje dopuštenje da lobiraju kod političara i birokrata te usmjeravaju pravila koja izlaze iz europske legislative.

No, gdje su točno izvršni direktori korporacija, udruženja, konzultantske kuće, organizacije civilnog društva, istraživači, odvjetnici i drugi iz "bruxelleskog balona" najviše usmjerili svoje napore?

Lobiranje je često teško precizno pratiti – a praćenje tko na što utječe stalni je izazov za institucije EU-a. Ipak, postoji jedan koristan pokazatelj: broj amandmana koje neki zakon dobije prilikom prolaska kroz Europski parlament.

Uvjeravanjem zastupnika da podnesu amandmane, lobisti nastoje prilagoditi zakonske tekstove u svoju korist. Broj predloženih izmjena pouzdan je odraz kontroverznosti nekog zakona i interesa koji su u igri. Također, to je jedan od rijetkih javno dostupnih pokazatelja što se događa iza zatvorenih vrata bruxelleskog zakonodavnog procesa.

POLITICO je izvukao podatke o 5.000 zakona unazad 20 godina sa svoje platforme za praćenje zakonodavstva, kako bi izbrojao koliko su amandmana zastupnici u Europskom parlamentu podnijeli za svaki od njih.

Analiza sugerira da je lobiranje u Parlamentu tijekom posljednjih dvaju desetljeća neprestano raslo, pri čemu prosječan broj amandmana po zakonu raste iz mandata u mandat. Najžešće aktivnosti koncentrirane su na ograničeni broj zakona oko kojih su se vodile žestoke borbe i koji su uključivali veliki broj odbora – a time i velik broj zastupnika na koje se moglo utjecati.

Ovo je popis deset najintenzivnije lobiranih zakona EU-a.

Tehnologija dominira vrhom

S četiri zakona u top 10, tehnološki propisi Europske unije najveće su mete lobiranja.

Najstariji među njima, na šestom mjestu, je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), ključni zakon o privatnosti podataka, koji je između 2012. i 2016. bio poprište žestokih sukoba između tehnoloških divova i aktivista za zaštitu privatnosti.

Osim što je pokrenuo velike političke borbe, GDPR je donio i nešto drugo: potpunu mobilizaciju lobističke mašinerije Big Techa u Bruxellesu. Tvrtke poput Googlea, Mete, Applea, Microsofta i Amazona izgradile su ogromne lobističke timove u srcu europske moći.

Tako su bili spremni odmah reagirati kada je prva Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen predstavila niz strogih tehnoloških zakona, kojima su Bruxellesu dane ovlasti za izricanje višemilijunskih kazni tehnološkim tvrtkama, zabranu digitalnih usluga, regulaciju tehnoloških alata i potencijalno razbijanje najvećih globalnih igrača.

Zakon o digitalnim uslugama (DSA), predložen 2020. i usvojen 2022., prednjači kao najamandmaniraniji zakon u Parlamentu – više od 15.000 amandmana tijekom postupka izrade. Ovaj zakon postavlja pravila za moderiranje sadržaja na društvenim mrežama i stoji iza prve istrage protiv platforme X, u vlasništvu Elona Muska.

Treće mjesto zauzima Zakon o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni i obvezujući zakon na svijetu kojim se nastoji regulirati brzo rastuća tehnologija. Predložen je 2021., a dogovoren 2024. godine, i već je predmet nastojanja Komisije da ga ublaži zbog straha od prevelikog udara na tehnološku industriju.

Na devetom mjestu nalazi se i Zakon o digitalnim tržištima (DMA), još jedan ključni zakon iz 2020., kojim je Bruxelles dobio ovlasti za razbijanje monopola velikih tehnoloških kompanija, što je nedavno izazvalo bijes bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Ekološko lobiranje u utrci za vrh

Drugo mjesto po broju amandmana, s gotovo 13.000 izmjena, zauzima Direktiva o korporativnoj dubinskoj analizi održivosti (CSDDD), zakon iz 2024. godine koji od velikih kompanija zahtijeva nadzor nad okolišnim i ljudskim pravima u njihovim opskrbnim lancima.

Ovaj zakon od početka je izazivao kontroverze. Nordijski lobisti industrije uspjeli su ishoditi odgodu službenog prijedloga još 2021., a tijekom izrade teksta velike korporacije glasno su kritizirale nova pravila, uz podršku nekih američkih tvrtki i državnih prijestolnica EU-a koje su tražile izuzeća, osobito za financijski sektor.

Nakon što je zakon konačno usvojen, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predložila je njegovo ublažavanje u sklopu svoje inicijative za deregulaciju.

Osim CSDDD-a, i drugi "zeleni" propisi našli su se među najlobiranijima. Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu, koja je stupila na snagu ove godine s ciljem smanjenja onečišćenja izazvanog prekomjernom upotrebom jednokratne ambalaže, potaknula je toliko žestoko lobiranje da su pregovori završili internom istragom zbog optužbi za zloupotrebu i sigurnosne propuste u Europskom parlamentu.

Nešto niže na listi, s više od 7.900 amandmana, nalazi se i Fond za pravednu tranziciju, koji je postao meta napada kada su neke države pokušale omogućiti financiranje infrastrukture za prirodni plin kroz ovaj fond.

Poljoprivrednici i motike

Nitko u Bruxellesu ne izaziva burnije prosvjede od europskih poljoprivrednika – i agribiznisa koji profitira od postojećeg stanja. Malo je zakona izazvalo više bijesa u ruralnim područjima od reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i zakona o smanjenju pesticida.

Strategijski planovi CAP-a postali su prava birokratska bojišnica nakon pokretanja Europskog zelenog plana, s više od 8.700 amandmana, dok su mnoga teško izborena ekološka kompromisna rješenja kasnije ukinuta pod pritiskom masovnih prosvjeda poljoprivrednika.

Zakon o pesticidima, kojim se izvorno željelo prepoloviti upotrebu toksičnih kemikalija do 2030., razvodnjen je gotovo 10.000 amandmana. Zaštite za škole i bolnice? Obrisane. Obvezujuća zelena pravila? Izbačena.

Na kraju, zakon se pod težinom kompromisa urušio sam od sebe, a Ursula von der Leyen ga je službeno povukla prošle godine – što je velika pobjeda za agro-lobiste, a gorak poraz za zelene zastupnike.

Gdje je novac, tamo je i lobiranje

Napokon, dva zakona iz top 10 pokazuju da lobiranje najjače djeluje tamo gdje su u pitanju milijarde.

Jedan od najlobiranijih zakona odnosi se na pravila trošenja sredstava iz aktualnog dugoročnog proračuna EU-a. Također, proračun EU-a za 2019. godinu, iako nije na užoj listi zbog svoje širine, bio je među najamandmaniranijim dokumentima.

S obzirom na to da se već rasplamsavaju rasprave o budućem proračunu, obrambenim izdacima, uvjetovanosti CAP-a i načinu trošenja sredstava u siromašnijim regijama Europe, jasno je da će lobisti i dalje pomno pratiti svaku riječ novih prijedloga.