Bijelci u Americi bi mogli postati manjina

Demografska slika Sjedinjenih Američkih Država nastavit će se mijenjati u idućim desetljećima, pokazuju projekcije američkog Ureda za popis stanovništva. Prema tim procjenama, stanovništvo koje se ne izjašnjava kao bijelo između 2040. i 2050. godine prvi bi put moglo postati većinsko.

Podaci pokazuju da je 1980. godine oko 80 posto stanovništva SAD-a bilo bijelo. Do 2050. taj bi se udio, prema projekcijama, mogao smanjiti na 47 posto, a do 2060. na 44 posto.

Demografi takve promjene povezuju s međunarodnim i unutarnjim migracijama, ali i s padom nataliteta.

Promjene su vidljive i na razini saveznih država. Godine 2000. manje od 50 posto bijelog stanovništva imale su Kalifornija, Havaji i Novi Meksiko. Do 2020. toj su se skupini pridružili Maryland, Nevada i Teksas.

Do 2050. očekuje se da bi još deset saveznih država moglo imati bijelo stanovništvo kao manjinu. Među njima su New York, gdje bi udio bijelog stanovništva trebao pasti na 46 posto, New Jersey na 37 posto, Connecticut na 45 posto, Delaware na 47 posto, Florida na 39 posto, Georgia na 37 posto, Arizona na 43 posto, Illinois i Oklahoma na po 49 posto te Washington na 49 posto.

Trend bi se, prema projekcijama, trebao nastaviti i nakon toga. Do 2060. godine bijelo stanovništvo moglo bi postati manjina ili biti blizu manjinskog statusa u ukupno 24 savezne države.

U toj skupini su, među ostalima, Aljaska s projiciranih 50 posto, Massachusetts s 46 posto, Rhode Island s 47 posto i Virginia s 47 posto.

Prema podacima iz 2020. godine, najmanje etnički raznolika savezna država bila je Zapadna Virginia, gdje je 89 posto stanovništva bilo bijelo. Do 2050. taj bi se udio, prema projekcijama, mogao smanjiti na 86 posto.