FOTO/VIDEO  Benedikt XVI. bit će sahranjen u tri lijesa, a ispunit će se i njegov zahtjev za mjestom vječnog počivališta

Dvanaest nosača je uz zvukove zvona u četvrtak iznijelo drveni lijes Benedikta XVI. iz Bazilike svetog Petra, položivši ga pred tisućama vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra uoči sprovoda bivšeg pape.

Na maglom obavijenom trgu prolomio se pljesak, u znak poštovanja prema bivšem papi, heroju katoličkih konzervativaca koji je prije deset godina šokirao svijet odstupivši s dužnosti.

Ljudi su na teritorij Vatikana počeli stizati već u 4 sata ujutro, više od pet i pol sati prije sprovoda koji će predvoditi njegov nasljednik, aktualni papa Franjo. Dvosatnoj službi prethodilo je čitanje molitvi, prenosi Hina.

Više od 1000 pripadnika talijanskih sigurnosnih službi pozvano je da pomogne u osiguranju događaja, a zračni prostor oko Svete Stolice za taj dan je zatvoren. Italija je naredila da se zastave diljem zemlje vijore na pola koplja.

Na sprovodu prisustvuju i Nijemci u tradicionalnoj bavarskoj nošnji sa zastavama i stjegovima s područja te zemlje iz koje Benedikt, rođen kao Joseph Ratzinger, potječe.

Benedikt, svjetski poznati teolog, preminuo je u subotu u 95. godini života u samostanu unutar vatikanskih vrtova, gdje se preselio nakon što je postao prvi papa u 600 godina koji je dao ostavku.

“Iako smo u našim godinama bili samo djeca dok je on bio papa, ostavio je svoj trag”, rekao je za Reuters Xavier Mora (24), Španjolac koji studira za svećenika u Rimu, dok se približavao trgu s još dvojicom sjemeništaraca.

“Proučavamo njegovu teologiju već tri godine i iako ga nismo osobno poznavali, imamo veliku ljubav i poštovanje prema njemu”, rekao je.

U izvještaju o njegovu životu i papinstvu na tri stranice, napisanom na latinskom, kaže se da se “čvrsto borio” protiv seksualnog zlostavljanja od strane svećenika u Crkvi.

Dok su mnogi hvalili Benedikta nakon njegove smrti, ima i onih koji ga kritiziraju, poput grupacija žrtava seksualnog zlostavljanja od strane klera koje ga optužuju da je htio zaštititi Crkvu pod svaku cijenu.

Budući da Benedikt više nije bio šef Vatikana kad je umro, samo su dvije zemlje, Italija i njegova rodna Njemačka, poslale službena izaslanstva u četvrtak.

Ostali čelnici, uključujući kralja i kraljicu Belgije i oko 13 šefova država ili vlada, prisustvovat će u privatnom svojstvu. Hrvatska vlada u utorak je kazala da u Vatikan putuju ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Na oltaru će misu, koju će predvoditi Franjo, slaviti više od 120 kardinala, više od 400 biskupa i približno četiri tisuće svećenika.

Sigurnosne provjere počele su još prije zore kako bi vjernici mogli na vrijeme zauzeti svoje mjesto na Trgu svetog Petra.

Tijelo pokojnog Benedikta bilo je do srijede navečer izloženo u Bazilici sv. Petra. Ranije u srijedu, papa Franjo pojavio se uz vjernike koji su došli odati posljednju počast pokojnom Papi, a obraćajući se njemačkim hodočasnicima, Franjo je rekao: “Riječima našeg dragog Benedikta XVI. od kojeg se opraštamo, želio bih vam uzviknuti: ‘Tko vjeruje nikad nije sam! Tko ima Boga za oca, taj ima brojnu braću i sestre'”.

U posljednja tri dana u Bazilici svetog Petra počast mu je odalo gotovo 200 tisuća ljudi koji su prodefilirali uz njegovo tijelo odjeveno u mitru i crvene odore, s krunicom u sklopljenim rukama. Na mrtvačkim nosilima nije bilo nikakvih papinskih regalija.

Njegovo tijelo je položeno u lijes od čempresa u koji su položene vatikanske kovanice iskovane tijekom njegovog pontifikata. Osim križa, papinog imena i godina pontifikata, lijes sadrži i papin osobni grb.

Nakon ceremonije pogreba, lijes će biti ponovo prebačen u baziliku i obložit će se cinkom te će se zapečatiti u drugom drvenom lijesu. Kao završni, treći lijes dolazi onaj od brijesta ili oraha, zapečaćen zlatnim čavlima.

Benedikt će na svoj zahtjev biti pokopan u podzemnim vatikanskim grotama, u kripti u kojoj su pokopani papa Ivan XXIII. i potom Ivan Pavao II. čiji su posmrtni ostaci kasnije prebačeni u baziliku.

Papa Ivan Pavao II. bio je pokopan u kripti nakon svoje smrti 2005., a nekoliko godina poslije njegovi posmrtni ostaci preneseni su pored Michelangelove skulpture Pieta u bazilici svetog Petra pa je njegov grob u kripti prazan.