Bahrein i Kuvajt napali Iran, uključili se i UAE

Bahrein i Kuvajt poslali su borbene zrakoplove u napade na vojne ciljeve u Iranu, objavio je The Wall Street Journal pozivajući se na izvore upoznate s operacijama. Međutim, kuvajtske vlasti odbacile su tvrdnju da su sudjelovale u napadima.

Prema navodima američkog lista, napadi su izvedeni početkom srpnja kao odgovor na iranske udare na teritorije dviju zaljevskih država. Navodne mete bila su iranska skladišta bespilotnih letjelica i projektila, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati pružili obavještajne podatke i obrambenu zračnu potporu.

Kuvajtski veleposlanik opovrgnuo je sudjelovanje svoje zemlje, tvrdeći da Kuvajt nije provodio napadačke vojne operacije protiv Irana. Bahrein se zasad nije službeno oglasio o tvrdnjama The Wall Street Journala. Zbog toga navodi o izravnom uključivanju tih država u rat još nisu neovisno potvrđeni.

Sukob se širi na zaljevske države

Potvrde li se informacije o zračnim udarima, bio bi to značajan korak u širenju sukoba i rijedak slučaj izravnog napada Bahreina i Kuvajta na ciljeve unutar Irana.

Obje države posljednjih su tjedana bile izložene iranskim projektilima i bespilotnim letjelicama. U njima se nalaze i važne američke vojne baze, zbog čega ih Teheran smatra dijelom infrastrukture korištene u američkim operacijama protiv Irana. Reuters je ranije izvijestio da su kuvajtske snage aktivirale protuzračnu obranu radi presretanja iranskih projektila i dronova, dok su slični udari zabilježeni i u Bahreinu.

Kuvajtsko Ministarstvo vanjskih poslova 19. srpnja priopćilo je da je u iranskom napadu ponovno pogođeno postrojenje za proizvodnju električne energije i desalinizaciju vode. Napad su opisali kao izravan udar na ključnu civilnu infrastrukturu i ozbiljno kršenje međunarodnog prava.

Takva su postrojenja od presudne važnosti za zaljevske države, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na desaliniziranu morsku vodu. Njihovo teže oštećenje moglo bi ugroziti opskrbu stanovništva električnom energijom i pitkom vodom.

UAE navodno imao najaktivniju ulogu

The Wall Street Journal navodi da su se Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija uključili u napade tijekom prvih dana rata, pri čemu je Abu Dhabi navodno zauzeo znatno aktivniji vojni pristup.

UAE je, prema tim informacijama, izveo desetke udara na iranske ciljeve dok je istodobno bio izložen napadima projektilima i bespilotnim letjelicama. Saudijska Arabija kasnije se više usmjerila na diplomatske napore, ali je američkim snagama omogućila širi pristup svojem zračnom prostoru i vojnim bazama.

Bahrein je posljednjih godina ulagao u modernizaciju svojih oružanih snaga, a od 2020. godine ima uspostavljene diplomatske odnose s Izraelom u okviru Abrahamovih sporazuma.

Kuvajt i Bahrein zbog svoje veličine, blizine Iranu i oslonjenosti na pomorske izvozne pravce ostaju posebno izloženi posljedicama regionalnog rata. Kuvajt se, međutim, ne nalazi na ulazu u Hormuški tjesnac, nego u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Perzijskog zaljeva, uz granice s Irakom i Saudijskom Arabijom.

Trump obustavio planirane napade

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je rekao da razmatra novu veliku vojnu akciju protiv Irana. Dan poslije, međutim, američkoj vojsci naredio je da ne provede planirane udare, nakon gotovo dva tjedna svakodnevnih operacija. Nije jasno predstavlja li ta odluka privremenu stanku ili promjenu američke strategije.

Istodobno se nastavljaju diplomatski napori usmjereni na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i sprječavanje daljnjeg širenja sukoba. Ulazak novih država u izravne napade dodatno bi povećao rizik od šireg regionalnog rata.