Amerika bira: Mogu li Republikanci zadržati Senat i Zastupnički dom?

Američki birači danas, 3. studenoga, odlučuju tko će kontrolirati Kongres u posljednje dvije godine drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa. Na izborima koji se održavaju na polovini predsjedničkog mandata biraju svih 435 članova Zastupničkog doma i 35 od ukupno 100 senatora. Rezultati će pokazati mogu li republikanci zadržati većinu u oba doma i nastaviti podupirati provedbu Trumpova političkog programa. 

Republikanci trenutačno u Senatu imaju 53 mjesta, demokrati 45, dok dvojica neovisnih senatora djeluju s demokratima. Tijesnu većinu republikanci drže i u Zastupničkom domu. Demokratima je za njegovo preuzimanje potrebno osvojiti tri mandata više nego na izborima 2024. godine. U Senatu im je potreban neto dobitak od najmanje četiri mjesta, odnosno moraju osvojiti četiri mandata više nego što ih izgube. 

Demokrati priželjkuju „plavi val“, izraz kojim se opisuje snažan izborni uspjeh njihove stranke, a koji bi im mogao donijeti većinu u oba doma Kongresa. Predizborne ankete i procjene daju im bolje izglede za preuzimanje Zastupničkog doma, dok je borba za Senat neizvjesna.

Među državama u kojima se prate važne senatske utrke nalaze se Sjeverna Karolina, Ohio i Aljaska. Njihovi bi rezultati, zajedno s ishodima drugih ključnih nadmetanja, mogli odlučiti o odnosu snaga u gornjem domu Kongresa. 

Osvoje li demokrati većinu u barem jednom domu, Trumpu bi mogli znatno otežati usvajanje zakona koje podržava. Preuzimanje Senata omogućilo bi im i blokiranje potvrde njegovih kandidata za dužnosti o kojima odlučuje taj dom, uključujući sudačka imenovanja. 

Članovi Zastupničkog doma biraju se na mandat od dvije godine, zbog čega se na svakim kongresnim izborima bira cijeli saziv. Mandat senatora traje šest godina, a svake dvije godine obnavlja se približno trećina Senata. 

Ove godine održavaju se 33 redovite i dvije izvanredne senatske utrke. Na Floridi i u Ohiju bira se za mjesta koja su napustili Marco Rubio, sadašnji američki državni tajnik, i JD Vance, sadašnji potpredsjednik SAD-a. Ta mjesta do izbora popunjavaju imenovani senatori. 

Uz članove Kongresa, birači u 36 saveznih država biraju i guvernere. Ovisno o saveznoj državi, na glasačkim listićima nalaze se i kandidati za državne tužitelje, suce, članove zakonodavnih tijela saveznih država te lokalne dužnosnike. 

Prema procjeni istraživačkog centra Pew, biračko tijelo SAD-a obuhvaća oko 250 milijuna punoljetnih državljana s pravom glasa, što je približno 8,4 milijuna više nego na izborima 2022. godine. Više od polovice tog povećanja odnosi se na birače latinoameričkog podrijetla, kojih je sada oko 39 milijuna. Pew Research Center Novi saziv Kongresa mandat započinje 3. siječnja 2027. godine.

Prva birališta zatvaraju se u dijelovima Indiane i Kentuckyja u ponoć s utorka na srijedu prema vremenu u Bosni i Hercegovini. Veći priljev rezultata očekuje se tijekom noći, osobito oko dva sata ujutro, nakon zatvaranja birališta u većem broju saveznih država. 

Birališta u Kaliforniji zatvaraju se u srijedu u pet sati ujutro prema našem vremenu. Posljednja birališta, na zapadnim Aleutskim otocima na Aljasci, zatvaraju se u sedam sati. 

Ipak, izborna noć ne mora odmah donijeti odgovor na pitanje tko će kontrolirati Kongres. Na konačne ishode pojedinih tijesnih utrka moglo bi se čekati danima, pa bi i odluka o većini mogla ostati nepoznata nakon prebrojavanja prvih glasova.