AfD osvojio gotovo 44 posto glasova, ali vlast mu izmiče
Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je gotovo 44 posto glasova na izborima za pokrajinski parlament Saske-Anhalta i postala najjača politička snaga u toj saveznoj pokrajini. Ipak, stranci je nedostajalo nekoliko mandata za apsolutnu većinu, zbog čega ne može samostalno formirati vladu.
Izbori održani 6. rujna pokazali su tako paradoks AfD-a – stranka je ostvarila povijesni rezultat, ali zbog svoje radikalne politike i dalje nema partnera s kojim bi mogla preuzeti vlast.
Samostalno vladanje oduvijek je bio cilj AfD-a. Stranka želi provesti svoj program bez kompromisa, uključujući obvezni rad za tražitelje azila, uvođenje građanskih straža protiv migranata i ukidanje financiranja projekata za razvoj demokracije u pokrajini.
AfD ne želi kompromise
Dok se u Njemačkoj govori o potrebi očuvanja takozvanog „protupožarnog zida“ prema AfD-u, sama ta stranka političke protivnike naziva „kartelskim strankama“, čime ih nastoji prikazati kao dio korumpiranog i nedemokratskog sustava.
Politologinja Teresa Haußmann sa Sveučilišta u Potsdamu godinama proučava AfD i druge populističke stranke.
„Sve druge stranke su politička elita protiv koje se mora raditi“, sažima ona stav AfD-a.
Nositelj stranačke liste Ulrich Siegmund pokušao je na izbornoj večeri ublažiti ton i poručio da će pružiti ruku svim političkim snagama koje žele „temeljni politički zaokret“.
No odmah je dodao: „Sa mnom neće biti nikakvog popuštanja.“
Upravo su popuštanje i kompromis za AfD gotovo pogrdne riječi. Haußmann objašnjava da populističke stranke polaze od pretpostavke kako postoji samo jedna jasna volja naroda i samo jedan ispravan način vođenja politike.
„Kompromis bi potkopao karakter stranke jer bi se njime moralo priznati da ne postoji samo jedan ispravan put“, navodi politologinja.
CDU i BSW kao mogući partneri
AfD bi teoretski mogao razgovarati s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) i Savezom Sahre Wagenknecht (BSW). Međutim, vodeći ljudi stranke i prema njima nastupaju izrazito neprijateljski.
Predsjednica AfD-a Alice Weidel odmah nakon izborne pobjede poručila je CDU-u da ta stranka „više nikada neće moći pobijediti na izborima za Bundestag“.
CDU je pritom jedna od najvećih gubitnica izbora u Saskoj-Anhaltu. Dio članstva smatra da je stranka otišla previše ulijevo, a upravo među tim nezadovoljnim članovima AfD pokušava pronaći nove pristaše.
Istodobno, AfD u Saskoj-Anhaltu poprima sve radikalnije tonove. Pokrajinske sigurnosne službe stranku klasificiraju kao dokazano desno-ekstremnu, među ostalim i zbog dovođenja u pitanje pravne ravnopravnosti Nijemaca migrantskog podrijetla.
Vodeći političari AfD-a više su puta govorili o „uništenju“ CDU-a. Stranački strateg i zastupnik u Bundestagu Torben Braga izjavio je da AfD mora postati toliko snažan da ili sam vlada ili u drugim strankama izazove veliki unutarnji preokret koji bi ih pretvorio u potpuno nove političke organizacije.
To pokazuje da AfD prije svega računa na raspad CDU-a i preuzimanje njegovih članova, a ne na klasičnu koalicijsku suradnju.
Ni prema BSW-u nema popuštanja
BSW bi, zbog određenih podudarnosti u gospodarskom programu i stajalištima prema Rusiji, mogao biti potencijalni partner AfD-u. Stranka je otvorena za razgovore, ali signali koji dolaze iz AfD-a ne upućuju na spremnost za kompromis.
Predsjednik zastupničkog kluba AfD-a u Saskoj-Anhaltu Oliver Kirchner predsjednika BSW-a Fabija De Masija na krajnje desnom kanalu Compact TV nazvao je „polu-Talijanom“. Dodao je i kako se na BSW ne može računati ako bi se u eventualnoj suradnji pojavili problemi.
Utjecajni čelnik AfD-a u Tiringiji Björn Höcke BSW je nazvao „najmlađom kartelskom strankom“.
Ako AfD ne uspije formirati vladu, Kirchner je poručio da bi se u pokrajini jednostavno morali održati novi izbori.
Savezni vrh želi AfD na vlasti
Na saveznoj razini postoji snažan interes da AfD upravo u Saskoj-Anhaltu prvi put formira pokrajinsku vladu. Alice Weidel u tome vidi priliku za stvaranje temelja za buduću kandidaturu za kancelarku Njemačke.
Međutim, čak i ako AfD uspije sklopiti neki oblik saveza, unutarnji sukob između stranačkih radikala i pragmatičnijih političara gotovo je neizbježan.
Politologinja Teresa Haußmann upozorava da eventualna koalicija sama po sebi ne bi značila da je AfD postao demokratskija stranka.
„Ako bi AfD uspio koalirati s nekom drugom strankom, sama ta činjenica još ga ne čini demokratskijom strankom“, zaključila je.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore