VIDEO  Satnice u Eurozoni šest puta veće nego u BiH

Ako bi pokušali u RS izračunati minimalnu satnicu rada to bi izgledalo ovako: Minimalna plaća od 673 marke podijeljena s minimalnim brojem radnih dana iznosi oko 30 maraka koji se dijele na osam sati dnevno i dobije se da sat rada košta minimalno oko 3 marke i 80 feninga.

U FBiH, koja za razliku od RS ima granske kolektivne ugovore i definisanu satnicu, sindikalci bi povećanje satnice od nekoliko procenata smatrali mizerijom. Rješenje je jedino, navode, povećanje minimalne plaće, donosi BHRT.

"Najniže satnice u granskim kolektivnim ugovorima su u oblasti tekstila i iznose 3,45 KM, a najveće u metalnkoj industriji gdje je to 4,40. Povećanje od šest posto, recimo u eurozoni, je prihvatljivo jer su tamo plaće par tisuća eura, a kod nas šest posto ne bi predstavljalo ništa osim mizerije", kaže Selvedin Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

"Ljudi rade abnormalan broj sati, norme su strašne i rade isključivo za minimalnu plaću. Te žene i ljudi koji rade, su više u nekom robovlasničkoj sredini", ističe Dražen Pejaković iz Radničkog pokreta.

Mizerne plaće teško mogu pokriti troškove života, a ako je vjerovati pesimističnim prognozama ekonomista, koju je prouzročila najnovija svjetska bankarska kriza, ponovo nas očekuje rast cijena hrane. Tu će, vjeruju pojedini stručnjaci, ipak ulogu odigrati zakon tržišta.

"Ne možete očekivati da će svako povećanje imati refleksiju sa odgovarajućom potražnjom. Upravo su ti tržišni mehanizmi su oni koji će utjecati na kontrolu cijena u određenoj mjeri", kaže Aziz Šunje profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Alarmantan je i podatak da je potrošačka košarica u BiH za prošli mjesec iznosila 2.900 maraka. Minimalna plaća u oba entiteta pokrije tek nešto više od petine ovog iznosa.