Odricanje u korizmi: Najveći motiv za to treba biti ljubav

Korizma ili četrdesetnica dio je liturgijske godine u kojem se kršćani, čineći pokoru i djela milosrđa, pripremaju proslaviti svoju središnju vjersku svetkovinu - Uskrs. Dok pokora, koja uključuje post, skromnost, lišavanje ugoda koje donose zabave, suzdržavanje od drugih tjelesnih ugoda, traje četrdeset dana, razdoblje korizme, zbog raznih prilagodbi, danas tehnički traje nepuna 44 dana.

Broj četrdeset iznimno je važan i posvećen broj u Bibliji - Izabrani narod hodao je kroz pustinju, od Egipta do Obećane zemlje - četrdeset godina, opći potop trajao je četrdeset dana i četrdeset noći, prorok Ilija hodao je također četrdeset dana do svete gore Božje, a Isus je 40 dana nakon uskrsnuća uzašao na nebo...

Mnogi se pitaju kako je uopće došlo do naziva "korizma"

Svjedočanstva, i to već iz 4. stoljeća, pokazuju da su vjernici već tad korizmom nazivali pripravu za središnji blagdan - Uskrs.
Korizma dolazi od latinskog naziva Quadragesima, što znači vrijeme od četrdeset dana, no na pojedinim germanskim jezicima, poput nizozemskog, ona se naziva vastentijd, što znači vrijeme posta. A baš je post sastavni dio korizme.

Još u 2. stoljeću postilo se dva dana prije Uskrsa, taj post nazivan je, primjerice, postom žalosti, a već u 3. stoljeću post se proširio na Veliki tjedan, trajao je od ponedjeljka do subote. Iduće stoljeće donijelo je trotjedni post, što povjesničari vide kao prijelazno razdoblje jer se već tad u nekim mjestima prakticirao 40-dnevni post.

U 5. stoljeću korizma i post traju četrdeset dana, počinju šestom nedjeljom, a završavaju na Veliki četvrtak, polaganjem biskupovih ruku na grešnike, koje je na taj način vraćao nazad u crkvu. No treba napomenuti da smisao korizme definitivno nije post koji dobro dođe zbog vraćanje linije i ona se ne svodi na pokoru u smislu da čovjeku nešto uzme, nego je njen smisao duhovno i moralno bogaćenje čovjeka.

Ima vjernika koji u korizmi odluče da više neće ponavljati neki grijeh, naprimjer lagati ili ogovarati, a ima onih koji žele u svoj život uvesti neku novu dobru naviku, naprimjer ne kasniti. Također, mnogi se više mole, više čitaju Sveto pismo...

No motiv za bilo kakvo odricanje u korizmi definitivno treba biti ljubav. Onda je riječ o savršenom odricanju. Ipak, ima primjera kad motiv odricanja nije ljubav nego mržnja i želja da se drugome svojim odricanjem našteti, ili pak zavist. Ta dva motiva definitivno nisu kršćanska. Također, Crkva poziva na odricanje od zabave kako bi čovjek našao unutarnji mir, i to prije svega kroz pobožnost križnog puta.

No vratimo se na post. Bitno je reći da post nije propisan kako bi smanjio kilograme vjernika, on je tu zbog duhovnosti. Naime, i post i nemrs mogu ozdraviti. Biblija i kršćanska predaja su puni svijetlih primjera odricanja jer tko posti, više je otvoren duhovnosti, a jedan od zadataka mu je i promjena načina života, otvaranje prema Bogu i riječi Božjoj.

Kristofori, društvo za promicanje kršćanskih vrednota, na svojim stranicama navode kako se danas pogrešno shvaća post. Vlada mišljenje da postom mi nešto činimo Bogu i svecima. Pritom je zanemarena istina da je post potreban nama osobno.

Uz to, postom ljudi zamjenjuju hranu, a pritom se ne osjeća žrtva ni odricanje.

Treće, rijetko ljudi imaju svijest zašto poste. Postilo se da se zadovolji crkveni zakon. Ljudi zapravo ne znaju zašto se to "mora". Kao četvrti primjer navode da iz toga svega proizlazi pomalo pogrešan stav mnogih da su u korizmi ostavili nešto, a poslije nadoknadili, i još bi se hvalili koliko su se odrekli, kao da su dragog Boga impresionirali svojim postom i da su pred ljudima postali veliki vjernici.

Kako postiti prema preporuci Kristofora

Dobro je odmah povući razliku između posta i nemrsa. Dok je nemrs suzdržavanje od mesa i mesnih prerađevina, postiti znači najesti se jedanput dnevno do sita i dvaput samo malo založiti. U mnogim se krajevima prakticirao i stroži oblik posta o kruhu i vodi, koji mnogi kršćani danas ponovno obnavljaju.

Poslije II. vatikanskog sabora Crkva je ukinula obvezu posta prije blagdana i ostavila ga samo za Čistu srijedu i Veliki petak, euharistijski post skratila je na jedan sat prije pričesti, a nemrs ostavila samo za petke u korizmi i adventu. Uz posebna vremena i dane pokore korizmeno je vrijeme i svaki petak. Ta su vremena prikladna za odricanja kao post i bratsku raspodjelu dobara, karitativna i druga djela milosrđa.
Onima koji nisu u mogućnosti postiti Crkva savjetuje druga djela odricanja, ljubavi i milosrđa. Dobro je ako svoj post povežemo s darivanjem siromašnih od sredstava koja smo prištedjeli odricanjem.

Korizma se zapravo ne razlikuje od sličnih razdoblja (proljetnih) koje možemo pronaći i u drugim religijama. To je vrijeme proljetnog čišćenja organizma od raznih toksina... Zapravo, jedna od tradicionalnih metoda čišćenja organizma (ili detoksikacije), kako kaže nutricionistica Mirela Marić, voditeljica Centra za regulaciju tjelesne težine u Poliklinici Aviva, a koja se provodi u gotovo svim kulturama na svijetu, jest post.

- Vrste posta se razlikuju, ovisno o tradicijama, tako da post u nekim religijama i kulturama zahtijeva odricanje od mesa i drugih proizvoda životinjskog podrijetla, cjelodnevno gladovanje ili suzdržavanje od određene vrste hrane u određene dane u tjednu ili tijekom godine. Tijekom posta ne treba jesti nikakvu industrijsku ili brzu hranu, a nikotin, kofein i alkohol treba u potpunosti izostaviti - kaže nutricionistica Marić.

Post, dakle, postoji u gotovo svim religijama, no bitno je naglasiti da je on i zdravstveno opravdan. Kršćani uz post imaju i nemrs (vrijeme kad se ne jede meso), ali i druge religije, poput judaizma ili islama, također tijekom godine prakticiraju post. Već smo rekli da korizma počinje Čistom srijedom ili Pepelnicom, i to je zapovjedni blagdan posta i nemrsa.

Ipak, svećenici objašnjavaju da to ne znači da si cijeli dan o kruhu i vodi nego je riječ o duhovnom čišćenju, što, pak, vodi intenzivnijem shvaćanju Božje riječi. Nemrs označava nejedenje ničega što ima veze sa životinjskim podrijetlom, znači ni jaja, šunku...

Nemrs je u vrijeme korizme propisan za sve petke. U islamu, pak, imamo ramazanski post. Postom se u mjesecu ramazana vjernici (baš kao i u kršćanstvu) približavaju Bogu i razvijaju samokontrolu. Naglašen je i socijalni segment posta, baš kao i u kršćanstvu, a to je pomaganje potrebitima. Što se tiče judaizma, on post doživljava kao vraćanje sebi. Judaizam ima šest postova tijekom godine. No poseban je Jom Kipur, koji traje 25 sati, kad se ne jede, ne pije ništa, a odriče se i od ostalih tjelesnih ugoda.

Post je stoga definitivno jedno od najmoćnijih sredstava za čišćenje, kako tijela tako uma i duha. K tome je i zdravstveno utemeljen. Razne vrste posta mogu, kaže nam magistra Marić, donijeti brojne prednosti za naš organizam - i fizičke i psihičke. S razlogom ga nazivaju čudotvornom terapijom jer je lista stanja poboljšanih postom duga, od alergija do karcinoma.

- Ubrzani tempo života te prisutnost toksina oko nas koje možemo pronaći i u hrani i zraku utječe na opće stanje našeg organizma. Činjenica je kako bismo povremeno trebali očistiti svoj organizam od toksina - ističe nutricionistica Marić.

Najčešće metode posta

Uklanjanje štetnih tvari iz organizma, što je temeljno značenje pojma detoksikacija, može se provesti na različite načine, a svatko će odabrati prema vlastitim ciljevima i mogućnostima. Najčešće koristimo nekoliko metoda posta: post vodom, sokovima, kašama od svježeg voća i povrća, dijeta sa sirovom hranom i eliminacijska dijeta.

Post vodom

Post vodom - najjednostavniji, ali i najintenzivniji je način detoksikacije. Tijekom posta uzima se samo voda, i to po mogućnosti izvorska. Potrebno je piti najmanje dvije litre vode dnevno. Trajanje posta ovisi o općem stanju pojedinca. Ovakva detoksikacija je najbrža, ali i potencijalno najopasnija. Ubrzano izlučivanje nakupljenih toksina može prouzročiti razne tegobe jer brzo dolazi do iscrpljenosti i nemogućnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Stoga se ovaj post preporučuje samo kratko vrijeme.

Neke od prednosti posta

obnavljanje crijevne flore
uklanjanje nadutosti i oteklina
čišćenje kože
gubitak suvišnih kilograma
vitalnost
ublažavanje bolesti i tegoba
jačanje imuniteta
jasnije misli i bolja koncentracija
rasterećenje probavnog sustava
bolje opće raspoloženje

Detoksikacija se ne preporučuje

ako ste dijabetičar ovisan o inzulinu
ako ste trudni ili dojite
ako uzimate lijekove kod kojih je važna stabilna koncentracija krvi
bolujete li od bilo koje bolesti u kojoj bi promjena kemijske ravnoteže u organizmu mogla biti opasna
ako bolujete od raka ili druge bolesti u naprednom stadiju i zbog toga naglo gubite na težini, detoksikacija se ne preporučuje djeci

24sata.hr