Katica Kiš: Pomoć u potrebi
Jednoga dana žurila se na vlak za Osijek, gdje daje instrukcije jednoj srednjoškolki. Na brzinu je kupila kartu koja je stajala 9 kuna. Na veliko zaprepaštenje, shvatila je da nije više ponijela novaca nego samo zadnjih 10 kuna. Tako joj je u džepu ostala samo jedna kuna. Bila je gladna i umorna od dopodnevne nastave, te se upitala kako će moći izdržati još dva sata instrukcije.
Stigla je u Osijek i na uglu ugledala pekarnicu. S hrabrim korakom se uputila tamo i odlučila upitati prodavače, da li imaju nešto za jesti za jednu kunu. Ušla je unutra i opazila trojicu muškaraca kako ispijaju kavu. Odah joj je prišao jedan od njih, vrlo zgodan i mlad, te joj se obratio riječima:
„Ja sam obećao mojim dečkima, da ću častiti onu ženu koja prva uđe u pekarnicu. Budući da ste to vi, izaberite si što god hoćete, ja vas častim".
Marija se ugodno iznenadila, zahvalila se osmjehom, uzela dva lisnata peciva s kukuruznim brašnom, kako bi se brže zasitila. Dan je bio spašen. Toplo se zahvalila svom darovatelju, a u duši i Gospodinu što joj je poslao pomoć u pravo vrijeme.
Dobrota i ljubav Gospodinova prema nama ljudima nema granica. On je milosrdan i svemoguć, te prije nego što ga zamolimo za nešto, zna naš Otac nebeski što nam je potrebno za život. Samo moramo imati bezuvjetno povjerenje u Njega.