PROSVJED POLJOPRIVREDNIKA U ČAPLJINI "Ovo je jedna seljačka buna kojom želimo zaštititi naše ljude, našeg seljaka"

Čapljinski poljoprivrednici jutros su na veletržnici u Tasovčićima održali mirni prosvjed. Oni, naime isti organiziraju već nekoliko godina zaredom, a sve u svrhu zaštite domaćih proizvođača, ali i osiguravanje sigurne prodaje njihovih proizvoda. Zbog toga traže zabranu uvoza određenih poljoprivrednih kultura u vrijeme kada iste dospijevaju na domaćem tržištu na dva mjeseca, a to su; krastavci, paprike, rajčice, lubenice i sve one druge koje se u velikoj mjeri proizvode u ovom djelu Hercegovine.

"Održali smo mirni prosvjed i skupili smo se kako bismo zaštitili našu proizvodnju i da ljudi mogu prodati svoje proizvode barem u ta dva mjeseca zabrane uvoza. Prosvjed je prošao uistinu u najboljem redu bez ikakvih problema", kaže za Hercegovina.info jedan od poljoprivrednih proizvođača iz Gabele Ilija Jurković.

"Kada je riječ o razdoblju zabrane uvoza ona bi se odnosila zasebno za svaku kulturu. Primjerice, rajčica dospijeva kod ljudi za nekih mjesec dana i tada se kreću brati količine. Za krastavac zahtijevamo zabranu odmah, jer se kod nas on bere već nekih 20 dana, a cijena mu je već spuštena ispod 1 KM. Na taj način idemo zaštiti našeg seljaka", dodaje on.

Trgovci i trgovački lanci od njihovih zahtjeva ne bi imali veliku štetu, naprotiv.

"Tu se radi o svega dva mjeseca i mislim da svim uvoznicima ne donosi veliku štetu ukoliko su normalni i pametni. Oni imaju 20 drugih artikala za prodavati, a neka u datom trenutku prodaju naš domaći krastavac ili papriku", jasan je Jurković.

"Još jedna zanimljiva stvar je ta da je rajčica trenutno na cijeni od 4 KM, a kada naš krene cijena mu je odmah u startu 1 KM. To je isto teško objašnjivo", kaže.

Prošle dvije godine uspjeli su dobiti zabranu uvoza, a nadaju se kako će vlasti i ove godine imati sluha za svoje ljude, iako im se očito mora doći "pod prozore".

"Ovo je treća godina da radimo prosvjed po pitanju zabrane uvoza na određeno razdoblje. Prošle i pretprošle godine je zabranjen uvoz artikala koje smo tražili, iskreno se nadam da ćemo to uspjeti dobiti i ove godine. Ovo je jedna seljačka buna koja ima za cilj zaštiti domaće proizvođače, našeg seljaka, naše ljude", kazao nam je Jurković.

Problem uvoza muči poljoprivredne proizvođače diljem Hercegovine, diljem cijele države BiH. Tako je i u nedavnom razgovoru za Hercegovina.info predsjednik Udruge "Hercegovačkih plodova Mediterana" Zoran Rajič kazao kako je uvoz najveći problem za naše ljude.

"Kada bi se zaštitili, imali pravu cijenu, stajali iza poljoprivrednika i imali zagarantiran otkup tipa nekadašnjih zadruga, preko kojih je bilo jako dobrih stvari, onda bi bilo bolje. Primjerice, proizvedemo svoj krumpir, zašto ga onda ne bi bolnice ili domovi uzimali. Naravno, oni će uzeti ono što je jeftinije na tržištu. No, zašto država ne bi njih potaknula da kupuje od domaćih poljoprivrednika, zadruga ili otkupnih centara? To je jedan začarani krug u kojem je puno lobija", rekao je Raič.

Zatražena je zabrana uvoza sljedećeg.

Krastavac od 5.5. do 20.7.2023. godine
Paradajz od 1.6. do 5.8.2023. godine
Krumpir od 15.5. do 20.7.2023. godine
Lubenica od 1.7. do 15.8.2023. godine
Bostan od 5.6. do 1.10.2023. godine
Paprika od 4.6. do 1.10. 2023. godine
Kupusnjače od 5.5. do 5.7.2023. godine
Crveni luk od 15.5. do 15.7.2023. godine
Breskva od 1.6. do 1.9.2023. godine
Nektarina od 1.6. do 1.9.2023. godine
Paprika roga od 1.7. do 1.11.2023. godine

Ukoliko se ne ispoštuju njihovi zahtjevi poljoprivrednici su spremni održati i veliki prosvjed.

Zemlja je ovo vrijednih i marljivih ljudi koji su od davnina naviknuli svoj kruh zarađivati mukotrpnim radom na svojoj grudi, na svojoj i u svojoj zemlji. Potrebno je samo malo dobre volje od strane vladajućih politika kako i oni ne bi morali pakirati kofere i kupiti jednosmjernu kartu za zemlje zapada.

'HERCEGOVAČKA KALIFORNIJA' Poljoprivrednici se masovno okrenuli jednoj kulturi, ali ih muče i brojni problemi

Dok su godinama hercegovačke njive mirovale, a ljudi trbuhom za kruhom odlazili u EU, ne vjerujući da od zemlje ima kruha, čini se da se vjera u poljoprivredu lagano, ali ipak vraća. Sve više…

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.