Tito je naredio i nadgledao pokolje u svibnju i lipnju 1945 god.

J.B. Tito, 

Zanimljivo je da u ovom razdoblju Titove «aktivnosti», u tolikim knjigama o njemu i NOB-u ne možemo naći ništa osim nekoliko njegovih javnih nastupa iz govora za razliku od  aktivnosti u periodu  od 1941. do početka svibnja 1945. koja je razrađena do detalja.

Međutim  u dnevnim i «frontovskim» listovima tih dana na području sjeverozapadne  Hrvatske i Slovenije  objavljena su izvješća da u detalje  o Titovu kretanju.

Jedan od takvih listova je bio i Vjesnik jedinstvene i narodno oslobodilačke fronte Hrvatske  koji je pratio                                              -------------------------------------------------------------------------

 Tita od 19 svibnja do 6 lipnja 1945. god. Baš na tim područijima su u to vrijeme vršene masovne likvidacije.

                                                  14 svibnja 1945 god. Ponediljak.

                                                  -----------------------------------------

        Tito u Zagrebu predsjeda sastankom štaba I. Armije i Glavnog Štaba Hrvatske.

Na sastanku od istaknutih su bili Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vladimir Bakarić i Edvard Kardelj.

  Glavne teme sastanka: osnivanje i rad komunističkih koncentracionih logora za ekstrminacije,određivanje pravca kretanja marševa smrti i pronalaženja većeg broja prikrivenih  stratišta za  masovne likvidacije.

U tome se posebno istakao Mijalko Todorović, glavni organizator likvidacija  u Zagrebu i okolici.

  Na putu iz Beograda Tito je bio «na obilasku sjetvenih područja u Dobanovcima u Srijemu».

     * 17 svibnja  u 12:30 OZN-a je prijevaru odvela iz Nadbiskupskog   dvora nadbiskupa A. Stepinca i zatočila ga u generalnog vikara, biskupa dr. Franju Silis-Sewis-a.

                                           *19. svibnja 1945 god. Subota..

                                             Titov dolazak iz Beograda u Zagreb 

        Tito predveče nenajavljeno dolazi u Varaždin u pratnji Aleksandra Rankovića i Koste Nađe i obraća se građanima na Kapucinskom trgu.

Rekao je da « u Varaždin nije došao službeno niti da govori o politici već da obiđe jedinice Jugoslovenske armije (JA)  koje u okolici objavljuju važne zadaće na konačnom obračunu s hrvatskim smradom».

Najavio je tom prigodom također svim protivnicima  svog režima « da će u novoj komunističkoj državi svijetlosti dana gledati samo toliko dugo, koliko traje put naj bliže jame».

                                                             21. svibnja 1945,god. Ponediljak

                                                              ----------------------------------------

                          Tito je održao govor na Markovu trgu u Zagrebu.

                                                             22.-24. svibnja 1945 god. Utorak-srijeda.

   Tito je obišao zarobljeničke logore u Zagrebu i okolici u pratnji generala OZNE  Ivana Krajačića (Stevo).  Zatim je obišao logore  za eksterminacije: u Orasavlju, Dubovac kraj Karlovca, Viktorovac u Sisku i logor u Samoboru.

Tih je dana  iz zagrebačkih bolnica odvedeno  i ubijeno oko 4800 hrvatskih ranjenika (Jazovka i druga stratišta).

       Tito se 22. svibnja 1945 god. Brzojavom ispričao generalu Crvene armije Ždanovu što ga ne može osobno primiti u Beogradu pa ga je  u njegovo ime  primio načelnik Generalštaba JA Arso Jovanović.

                                       25.svibnja 1945 god. Petak.

                 Tito  naredio da se iz Zagreba i okolice uklone prognani i izbjegli pod oružanom pratnjom  jedinica regularne armije, OZNE-e i KNOJ-a usiljenjem hodnjama ili vlakovima organizirano sprovode u zavičajna mjesta. Tada je u Zagrebu boravilo oko 220 000 civilnih izbjeglica.

«Isti dan je Titovoj naredbi zapovijednik grada V. Holjevac za te izbjeglice osnovao dva logora; jedan u prihvatnoj stanici. Crvenog križa kod Glavnog kolodvora i drugi na području psihijatrijske bolnice Vrapče.

                                                          6. lipanj 1945 god. Srijeda

                                      -----------------------------------

          Tito je ujutro obišao veliki logor  u Kovinu, Vojvodina, a odatle produžio u Beograd.

Tog dana je Vjesnik donio samo kratku vijest:»Tito je na putu iz Zagreba u Beograd posjetio ranjenike u glavnoj V.B. osječkoj Tvrđavi, vraćajući se sa svog  putovanja kroz Sloveniju i Hrvatsku».

  Prema kazivanjima Koče Popovića koji je u to vrijeme bio jedan od bližih Titovih suradnika samo na relaciji Bjelovar-Kovin (u Vojvodini od 9 svibnja pa nadalje prošlo je 26 ešalona ratnih zarobljenika od kojih je svaki brojio od 3 000 -5 000 zarobljenika koji su poubijeni na području vojvodine i pobacani u  protutenkovske rovove koji su Crvene armije na Sremskom frontu.

Koča Popović je u to vrijeme kao načelnik Generalštaba JNA od Tita dobio tajnu naredbu  za uništenje  svih pisanih tragova o posljeratnim pokoljima.  U tu operaciju  bili su uključeni:XII. Odjeljenje JNA (Služba bezbednosti), personalna služba JNA, Vojnoistorijski arhiv, Savezni zavod za statistiku te UDBA i njene ispostave

Stranica ratnog dnevnika britanskog 5. korpusa od 15. svibnja 1945 god. U kojem se govori o 200 000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga koje prati oko 500 000 civila, koje se nalaze nadomak austrijske granice, u području Dravograda.

Izvadci iz rezolucije Europskog  parlamenta o Evropskoj savjesti  i totalirizmu od 02. travnja 2009.

European parlament resolution on Europien conscience and totalitarianism. www. Europarl.eu

  Europski parlament.                      2 dio

3.Podsjeća da su se najnoviji zločini protiv čoviječnovsti i djela genocida događali još u srpnju 1955 (Srebrenica,napomena prevoditelja) te da je potreban stalni oprez u dobi protiv nedemokratskih,ksenofobičnih,autoritarnih i totalitarnih ideja i tendecija.

4.Naglašava potrebu da se dokumentacija i svijedočenja  o zločinima  u turbulentnoj eurpskoj prošlosti moraju podržati, kako bi se pojačala eurposka svijest o zločinima koje su počinili totalitarni i nedemokratski režimi, jer ne može doći do pomirbe bez sijećanja na žrtve.

5.Snažno i nedosmisleno osuđuje sve zločine protiv čovijčnosti te ozbiljne  povrede  ljudskih  prava  koje su počinili svi  totalitarni i autoratni; pruža žrtvama ovih zločina i članovima  njihovih obitelji suosjećenje,razumijevanje i priznanje za njihova  stradanja;

6.Izjavljuje da europska integracija kao model  mira i pomirbe predstavlja Slobodan izbor naroda  Europe u njihovoj odluci o zajedničkoj budućnosti, i da Europska unija  ima posebnu odgovornost promicati i štititi demokraciju, poštivati ljudska prava i vladavinu  prava, unutra i izvan Europske unije;

7. Poziva za uspostavu Platforme  evropske memorije  i savjesti da time osigura podršku  uspostavi mreže i suradnje među nacionalnim  istraživačkim institutima  koji su specijalizinari za područja povjesti  totalirizma za žrtve svih totalitarizma,i za stvaranje jednog  pan-europskog dokumentacijskog centra- memorijala za žrtve svih totalitarnih režima;

8.Poziva na proglašenje 23 kolovoza kao Sveeuropskog dana sjećanje na žrtve svih tototalitarnih i autorittativnih režima, koji treba biti  komemoriran s dostojanstvom  i nepristrašnjoću;

9.Europski parlament je uvjeren da je krajnji  cilj otkrivanje i osuda svih zločina koje su počinili  komunistički totalitarni režimi pomirba, što može biti postignuto na način da se prizna odgovornost za počinjene zločine,da se zatraži oprost, imajući pri tome u vidu potrebu moralnog preporoda;

I.B.Gane