Prije 401 godinu umro je izumitelj padobrana: Faust Vrančić

padobran
padobran
Faust Vrančić hrvatski je jezikoslovac, izumitelj, diplomat, biskup koji je danas najpoznatiji prema svom izumu - padobranu. Umro je prije 401 godinu.

Vrančić je rođen u Šibeniku 1551. godine. Školovao se u Ugarskoj, studirao u Italiji. Potkraj 16. stoljeća Vrančić je pripremio knjigu Machinae novae, s crtežima svojih ili prerađenih tuđih izuma, te njihovim opisima. Tehnička rješenja obuhvaćaju uređenje riječnih tokova, mostove, satove, mnogobrojne mlinove, preše, strojeve za mlaćenje i čišćenje žitarica, zaprežna kola, organizaciju posla i drugo (ne i ratne strojeve), te su uglavnom namijenjeni olakšavanju ljudskoga rada primjenom rada teglećih životinja, te energije vodenih tokova ili vjetra.

U njihovim opisima Vrančić navodi jesu li to izvorne zamisli, ili se zasnivaju na zamislima ili konstrukcijama drugih. Sve su konstrukcije fizički i tehnički izvedive, dane kao savjeti za praktičnu uporabu.

Najpoznatiji je Vrančićev izum Leteći čovjek (lat. Homo volans), konstrukcija padobrana. U knjizi je detaljno prikazana Vrančićeva zamisao, to jest pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina, a o koji je ovješen padobranac, što u znatnoj mjeri nalikuje današnjim padobranima. Nešto slično prije njega napravio je i Leonardo da Vinci.

Vrančić je, navodno, kao 65-godišnjak, teško bolestan i nedugo prije smrti - s takvim padobranom izveo prvi uspješni skok. Negdje se spominje da je skočio sa zvonika bazilike sv. Marka u Veneciji, a drugdje sa 86 metara visokog zvonika katedrale svetoga Maritna u Bratislavi.

Među drugim konstrukcijama najvažnije su viseći most, mlin s pomičnim krovom (vjetrenjača s vodoravnim rotorom s lopaticama kakve imaju današnje turbine), magareći mlin (veliki kotač koji pokreću zaprežne životinje), kakav se do u 20. stoljeća rabio na ovim prostorima, mlin obješen o stijenu s kotačem kakav ima suvremena Francisova turbina, mlin u morskom tjesnacu (iskorištavanje plime i oseke s umjetnim jezerom), kakav se i danas za pogon elektrane pokusno rabi na atlantskoj obali (plimna hidroelektrana La Rance), itd.

Kao datum njegove smrti spominju se 17. siječnja, 20. siječnja, 27. veljače 1617. godine.