Politički emigranti - žrtve jugoslavenske UDBE u Francuskoj

Tako je, poslije Njemačke, na drugom mjestu Francuska. Jugo-agenti su, pomoću svojih uhoda i doušnika, najprije pokušavali ubaciti kamen smutnje među hrvatska društva i pojedince, poput udbaša Miroslava Varoša, sve u ime neke "sloge", da bi zatim posezali za zločinačkim metodama: atentatima, ubojstvima, otmicama, kako bi zastrašili hrvatske rodoljube. Posebno su zastrašivali "pasošare", čak i prijetnjama da se čuvaju političkih izbjeglica, držeći se poslovice "Divide et impera".

Zlatko Milković, književnik, nestao 1946. u Parizu;

Zvonimir Kučar, kidnapiran od UDBE 1963. u Parizu (umoren u riječkom zatvoru);

Geza Pasti, nestao 1965. u Nici;

Nedjeljko Mrkonjić, pronađen mrtav 1968. u okolici Pariza;

Ante Znaor i Josip Krtalić, iz Pariza, poginuli u Trstu 1968. od podmetnute bombe u autu;

Ivan Tuksor, glavni tajnik Ujedinjenih Hrvata Francuske, ubijen 1976. u Nici od eksploziva podmetnutog u autu;

Bruno Bušić, ubijen iz samokresa u Parizu 1978.;

Mate Kolić, predsjednik Hrvatskog radničkog saveza, ubijen 1981. u Cachanu, predgrađu Pariza, od eksploziva podmetnutog u autu.

Pod sumnjivim okolnostima pronađen je pod vlakom mrtav Davor Mance (stožernik Mostara u NDH) 1969. godine.Također je izvršeni neuspjeli atentat 1975. u Parizu na Danu Šarca, koji je ranjen s 22 metka, kad je došao iz Njemačke kod hrvatskog rodoljuba Ivana Baruna, a Hrvati pamte i neuspjelu otmicu Franje Mikulića 1979. godine. 1960. za posjeta Hruščova u Francuskoj, nekolicina Hrvata je bila internirana na Korzici. Za vrijeme Titova posjeta 1977. - 25 Hrvata, pretežito na temelju njihova članstva u hrvatskim društvima, po nalogu francuskih vlasti i pod nadzorom policije odvedena se na prisilni boravak na otočić Porquerolles.

Postoje mišljenja da je Udba u Hrvatskoj danas jača nego što je bila za vrijeme bivše Jugoslavije, dok u Srbiji njena snaga slabi. Spominju se zahtjevi EU prema Srbiji prema kojima će Srbi morati otvoriti dosjee tajne službe i izvršiti dekomunizaciju srbijanskog društva - ističe Bože Vukušić, obavještajni analitičar.

Još se ne zna tko su ubojice i koliko je ljudi likvidirano???

Srbija kao država nikada nije službeno odgovorila na pitanja tko su bile ubojice u ime države SFRJ i Srbije, koliko su osoba likvidirali?

Tko je donosio odluke o ubojstvima bez suda i presuda? Jesu li tajni dosjeii uništavani?

Mogu li se rekonstruirati i može li se na osnovu njih suditi državnim krvnicima?

To su pitanja koja će EU postaviti vlastima u Srbiji - piše između ostalog Lopušina u svojoj knjizi, čiji su dijelovi preuzeti za tekstove objavljene u prosincu ove godine na stranicama tog beogradskog dnevnika.

dnevno.hr/hic.hr