“Za i “protiv” hrvatskog entiteta

Hrvatski političari, pogotovo oni iz HDZ-a BiH, počeli su u gotovo svim javnim nastupima zagovarati federalnu jedinicu s hrvatskom većinom s Mostarom kao stolnim gradom. No, bila to opijenost izvrsnim izbornim rezultatom HDZ-a BiH, ili pak ogorčenost što je Željko Komšić ponovno pomeo hrvatske predsjedničke kandidate sa scene, činjenica je kako se u zagovaranje i obećavanje hrvatske federalne jedinice ide prilično olako, piše Dnevni list.

Više je argumenata za takvu tezu, no ovdje su možda najbitnija dva ili tri. Kako provesti u djelo plan izgradnje hrvatske federalne jedinice, ključno je pitanje na koje niti jedan hrvatski političar, pa bio to Dragan Čović, Božo Ljubić ili netko treći, nije dao odgovor.

Naime, da bi bilo koji prijedlog, pa tako i ovaj koji se tiče federalne jedinice, dobio podršku, potrebno je 28 ruku u Zastupnikom domu Parlamenta BiH.

Istina je da se radi o planu koji je teško izvediv u praksi, pogotovo nakon listopadskih izbora kada je konstelacija snaga na državnoj razini uvelike promijenjena. Naime, da bi bilo koji prijedlog, pa tako i ovaj koji se tiče federalne jedinice, dobio podršku, potrebno je 28 ruku u Zastupnikom domu Parlamenta BiH. Uz svu podršku koju HDZ-u BiH daje Dodikov SNSD, matematički je nemoguće doći do tog broja zastupnika. Naravno, u svemu je mnogo važnije što misle Bošnjaci o hrvatskom prijedlogu, a reakcije ne daju mnogo nade da će hrvatska federalna jedinica tako skoro ugledati svijetlo dana.

Potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić za Dnevni list je kazao kako je apsolutno neprihvatljivo bilo kakvo novo teritorijalno prekrajanje unutar BiH, pogotovo u vremenu kada su ekonomske reforme nužnije.

"Radi se o idejama koje nikada neće dobiti podršku SDP-a", upozorava Hadžić, nakon čega postaje jasno da šanse za uspjeh ustavne reforme u kojoj će se izgraditi hrvatski entitet postaju još manje. A kada i iz SDA dođu iste poruke, hrvatski političari se moraju zapitati jesu li doista kadri provesti u djelo ono što obećaju.

Naime, dužnosnici SDA, među kojima predsjednik Sulejam Tihić, bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović, potpredsjednik stranke Adil Osmanović te glasnogovornik Salmir Kaplan, odreda su ponovili istu poruku - ako se bez Bošnjaka nije moglo odlučivati 1992., neće moći ni sada. SDA, dakle, ostaje na tonu da neće pristati na daljnje cijepanje Federacije.

Srpska djelomična podrška

Istodobno, i neki srpski političari, poput lidera PDP-a Mladena Ivanića, ali i lidera SDS-a Mladena Bosića, ne gledaju blagonaklono na podršku SNSD-a hrvatskoj federalnoj jedinici. Ivanić tvrdi kako RS jednostavno nema razloga miješati se u pitanja koja se tiču ustroja i odnosa u Federaciji.

Iako je jasno da SNSD daje podršku ovom projektu, ne toliko zbog brige za Hrvate koliko zbog osiguranja legitimiteta RS-a, zastupnik ove stranke u državnom Parlamentu Slavko Jovičić Slavuj tvrdi kako je potpora hrvatskim nastojanjima za federalnoj jedinicom način na koji Srbi žele vidjeti BiH u kojoj su svi ravnopravni.
"Jer, ako su Hrvati nezadovoljni, a što u stvarnosti jesu, kako onda mogu ja kazati da sam zadovoljan u ovoj državi. Dakle, onda se krši Ustav koji kaže da su sva tri naroda konstitutivna", naglasio je Jovičić.

Međunarodna zajednica

Međutim, kada je u pitanju podrška stranaca za stvaranje trećeg entiteta, sasvim je jasno da nitko do sada nije dao podršku takvom ustroju BiH.

Iako hrvatski političari očekuju snažniju ulogu Europe i SAD-a u ustavnim promjenama, istina je kako obje velesile nisu uzele u obzir hrvatska nastojanja za ravnopravnošću, pogotovo u ponuđenim butmirskim paketima.

Zašto onda vjerovati kako će podržati stvaranje još jedne teritorijalne jedinice unutar BiH? Signali koji dolaze od administracije SAD-a, a to se moglo vidjeti i prilikom posjeta američke državne tajnice Hilary Clinton, govore kako je nova podjela u BiH nemoguća.

Isto govore i ministri vanjskih poslova Europske unije u svojim prvim komentarima nakon održanih listopadskih izbora, a jedino što se sada izrijekom traži od domaćih vlasti je izbacivanje diskriminirajućih odredbi Ustava BiH, a koje se tiču nacionalnih manjina.

Koliki je opseg

Dok hrvatski političari muku muče kako provesti plan ustroja hrvatske federalne jedinice, ukoliko ga stvarno imaju namjeru provesti, s druge strane se kao neodgovoreno pitanje nameće koliki bi opseg ta jedinica trebala imati.

Iako u Kreševskoj deklaraciji stoji kako je moguće ustrojiti jedinice s diskontinuitetom teritorija (dakle Hrvati središnje Bosne i Posavine mogli bi se naći u istoj jedinici kao i Hrvati Hercegovine op. a.), u posljednje vrijeme malo tko od hrvatskih političara želi govoriti o tome.

Zastupnik u Parlamentu BiH Velimir Jukić kaže kako je hrvatska federalna jedinica moguća bez obzira na rascjepkanost teritorija. Stvar je u tome da jedna od tih jedinca bude s hrvatskom većinom, ali ne na način da samo jedan narod ima ekskluzivnost u toj ili ostalim jedinicama.

Malo konkretniji uoči izbora bio je Petar Milić, predsjednik Glavnog stana HSP-a BiH, predloživši uspostavu Hrvatske republike, s tim da bi se hrvatske općine u Posavini i Federaciji izvan te republike našle u nekoj vrsti distrikta.

Istodobno, analitičar Slavo Kukić ne vjeruje u ovakav scenarij te upozorava kako bi se stvaranjem hrvatske federalne jedinice Hrvati zbili u jedan omeđen prostor od Stoca do Livna, što bi, smatra, bilo pogubno, u prvom redu za hrvatski narod.
"Kratkoročne političke namjere mogu biti različite, pa je čak moguća i namjera da se određeni politički kadrovi zaštite od različitih progona, no dugoročno će platiti narod", tvrdi Kukić.
Pritom su ključna pitanja gdje je središnja Bosna i Posavina, a formiranje trećeg entiteta značilo bi u praksi, navodi Kukić, novi poziv na iseljavanje Hrvata iz središnje Bosne i otpisivanje bilo kakve mogućnosti povratka na one dijelove Posavine odakle su početkom devedesetih protjerani.
"Također, to bi značilo definitivno zaključavanje vrata Hrvatima u svim većim središtima u BiH, prije svega Sarajevu, Tuzli, Zenici i Banjoj Luci. Dakle, radi se o reduciranju Hrvata na prostor od Stoca do Livna", zaključio je Kukić.

Frustracija kao prijetnja

Kao što je vidljivo, priča oko trećeg entiteta nije ni jednostavna, a još manje brzo provediva kao što neki misle. U svemu se kao bitna prepreka za takav plan ističu Bošnjaci, ali i veliki dio međunarodne zajednice čiji je jedini cilj jačanje državnih institucija na putu k EU-u. Pritom im je rješenje nacionalnog pitanja u drugom planu.

Međutim, daljnje nezadovoljstvo i frustracije Hrvata svakako će imati dalekosežne posljedice za razvoj i opstanak Bosne i Hercegovine kao države, što bi trebala biti opomena svakome tko budućnost BiH gleda isključivo kroz oči lažnog, odnosno formalnog multikulturalizma, pri čemu se kultura, jezik i prava jednog od naroda, čija tradicija možda seže najdublje u prošlost BiH, sustavno krši, zaključuje Dnevni list.