Više od 57.000 nevažećih listića, većina predana prazna

U prikazanom presjeku izbornih rezultata evidentirana su 57.493 nevažeća glasačka listića, što čini 4,31 posto od ukupno 1.332.990 obrađenih listića. Većinu nevažećih čine prazni listići, na kojima birači nisu označili svoj izbor.

Praznih listića ima 44.254, odnosno 3,32 posto svih obrađenih. Još 13.239 listića, ili 0,99 posto, evidentirano je kao nevažeće zbog drugih razloga.

Gotovo svaki 23. listić nevažeći

Prema tim podacima, približno svaki 23. obrađeni listić nevažeći je. Važećih je 1.275.497, što predstavlja 95,69 posto ukupno obrađenih listića.

Prazni listići čine približno 77 posto svih nevažećih. Znatno manji dio pripada kategoriji listića nevažećih zbog drugih razloga, pri čemu prikaz ne donosi detaljnije objašnjenje tih razloga.

Brojke ne otkrivaju motive birača

Velik broj praznih listića otvara pitanje zašto dio birača nije označio nijednu ponuđenu opciju. Međutim, iz objavljenih brojki nije moguće utvrditi jesu li listići ostavljeni praznima namjerno ili zbog drugih okolnosti.

Podaci sami po sebi ne omogućuju zaključak o nepravilnostima niti pokazuju da je udio nevažećih listića neuobičajeno visok. Za takvu ocjenu potrebna je usporedba s prethodnim izborima na istoj izbornoj razini.