Ustavni sud BiH: Djelomično usvojena apelacija Bože Ljubića

... broju zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona i apelacija o navodnim povredama ljudskih prava i temeljnih sloboda. Isključivo radi ilustracije sa sjednice izdvajamo:

U predmetu broj U 6/16 Ustavni sud Bosne i Hercegovine je usvojio zahtjev za ocjenu ustavnosti članka 114. stavak (3) Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine. Zahtjev je podnijela Borjana Krišto, u vrijeme podnošenja zahtjeva druga zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Naime, utvrđeno je da odredba članka 114. stavak (3) Zakona o policijskim službenicima nije u skladu s člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, budući da je neprecizna, nejasna i kao takva dopušta arbitrarnost u tumačenju i primjeni, te je suprotna načelu vladavine prava.

Prema tome, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je naložio Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da najkasnije u roku od šest mjeseci od objave ove odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" usuglasi odredbu članka 114. stavak (3) Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine s člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te da u ostavljenom roku obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o mjerama poduzetim s ciljem izvršenja ove odluke.

Odlučujući u predmetu broj U 18/16, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odbio kao neutemeljen zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. ožujka Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud je utvrdio da je Zakon u skladu s dijelom preambule Ustava Bosne i Hercegovine koji glasi: „Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine," člancima I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, člankom 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, člankom 1.1. i člankom 2. stavak (1) točke a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Dalje, odlučujući u predmetu broj U 22/16, Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je kao neutemeljen zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti članaka 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. studenog Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da navedene odredbe nisu u suprotnosti s člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi s člancima 1.1, 2.a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Odlučujući u predmetu broj U 3/17, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je razmotrio zahtjev Bariše Čolaka, predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno za utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. travnja 2017. godine štetnim za vitalni interes bošnjačkog naroda.

Naime, odlučujući o zahtjevu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti za vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. travnja 2017. godine ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz članka IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

Također, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. travnja 2017. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini, te da postupak usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. travnja 2017. godine treba provesti prema proceduri iz članka IV/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine. Razmatrajući izvršenje odluke u predmetu broj U 23/14 od 1. prosinca 2016. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije u danom roku izvršila Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 23/14 od 1. prosinca 2016. godine.

Prema tome, odredbe Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. u dijelu koji glasi: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakoj županiji" i odredbe Poglavlja 20 - Prijelazne i završne odredbe članka 20.16.A stavak 2. točke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine prestaju važiti narednog dana od dana objave rješenja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine". Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je Odlukom broj U 23/14 od 1. prosinca 2016. godine djelomično usvojio zahtjev dr. Bože Ljubića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Tom odlukom utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. u dijelu koji glasi: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu" i odredbe Poglavlja 20 - Prijelazne i završne odredbe članka 20.16.A stavak 2. točke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Također, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine naloženo je da najkasnije u roku od šest mjeseci od dostavljanja odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu" i odredbe Poglavlja 20 - Prijelazne i završne odredbe članka 20.16.A stavak 2. točke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine s odredbama članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnositeljima u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.