Tko je Darijana Filipović? Stočanka s mostarskom adresom kojoj Čović potpuno vjeruje, u Parlamentu doprinijela skromno

Objava kandidature Darijane Filipović za hrvatskog člana Predsjedništva BiH nije izazvala veća iznenađenja u političkim krugovima. Njezino ime već se dulje vrijeme moglo vidjeti uz predsjednika Dragana Čovića, osobito tijekom njegovih terenskih i stranačkih aktivnosti, što je mnogima bio jasan signal u kojem smjeru HDZ BiH razmišlja.

Iako sa svojih 39 godina pripada mlađoj generaciji političara, Filipović se teško može predstaviti kao novo lice na sceni. U stranačkim strukturama prisutna je još od 2011. godine, kada je započela kao tajnica županijske Mladeži, nakon čega je kontinuirano gradila političku karijeru unutar HDZ-a BiH.

Sličan put imala je i njena sestra blizanka Andrijana Katić, koja je također kao mladi HDZ kadar lojalan šefu stranke Draganu Čoviću nagrađena pozicijom federalne ministrice prometa i komunikacija.

Podijeljena očekivanja unutar biračkog tijela

Reakcije na njezinu kandidaturu među bh. Hrvatima, ali i unutar same stranke, ostaju podijeljene. Dio javnosti smatra kako Filipović nema kapacitet mobilizirati biračko tijelo uoči listopadskih izbora, dok drugi, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, njezin izbor vide kao racionalan odgovor na složene političke okolnosti.

I ove izbore, biračka volja Hrvata neće ovisiti o Hrvatima nego matematičkoj preraspodjeli unutar bošnjačkog naroda, a možda ponajviše o SDA koja se kao gladna zvijer iz oporbe opet želi pozicionirati kao prva stranka među Bošnjacima. Ovakve situacije je vrlo svjestan i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a koji je jedini kandidat koji bi mogao mobilizirati veći broj glasova pa da možda poremeti terensku računicu unutar SDA-DF i savezničkih snaga, no Čović je preiskusan da bi birao nesigurne bitke u zalasku političke karijere i bez obzira što se utakmica za hrvatskog člana predsjedništva ne igra na ravnopravom terenu - zapravo bio doživljen kao gubitnik. 

S druge strane, Darijana Filipović je prokušana stranačka Čovićeva kandidatkinja i šefu je ona win-win potez jer ukoliko bude 'poražena' od Slavena Kovačevića ili još uvijek nepoznatog kandidata ujedinjeno-razjedinjene hrvatske oporbene 'Petorke', to nikoga ne bi iznenadilo jer će joj stranka mobilizacijom biračkog tijela omogućiti dovoljan broj glasova da se parlamentarlno ne osramoti, a pred njom je stranačko-politička karijera koju će moći sama određivati.

Filipović, prepuštena na megdan, nominalno hrvatskom kandidatu - Slavenu Kovačeviću iz Komšićevog DF-a bi mogla doživjeti sličan scenarij kao Borjana Krišto 2022. godine kada je skupila oko 180 tisuća glasova, što možda predstavlja gornje kapacitete HDZ-ovog izbornog tijela u ovom trenutku. HDZ trenutačno nema stranačkog kandidata koji bi mogao prebaciti 220-230 tisuća glasova koliko je zadnji put imao Željko Komšić.

Ako bi nekim slučajem pokvarila račune građansko-bošnjačkog saveza koji u svojim olovkama ima dovoljno glasova za praktički 2 člana predsjedništva, Filipović bi bila nova nedodirljiva stranačka heroina i sva hodanja uz Čovića u prethodnom razdoblju bi imala nekog smisla, a taj rezultat bi joj svakako političku karijeru lansirao u zenit.

Stranački kadar s dugim stažem

Darijana Filipović rođena je 26. siječnja 1987. godine u Mostaru, a odrasla je u Stocu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, smjer poslovna ekonomija - menadžment. Dodatno političko obrazovanje stjecala je kroz Političku akademiju HDZ-a BiH i programe Vijeća Europe.

HDZ-ova kandidatkinja jedna je od onih iz novog vala mladih karijernih političara budući da u svojoj biografiji nije navela niti jedan dan radnog staža iz realnog sektora, a svoje znanje iz oblasti ekonomije koju je diplomirala 2011. godina također je tajanstveno zadržala za sebe.

U stranačkoj hijerarhiji napredovala je postupno. Od funkcija u županijskoj organizaciji, preko članstva u Predsjedništvu HDZ-a BiH, do današnje pozicije dopredsjednice stranke. Njezin politički put u institucijama započeo je 2014. godine ulaskom u Parlament Federacije BiH.

Od 2018. godine zastupnica je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje mandat obnaša i danas. Tijekom tog razdoblja obnašala je niz funkcija u parlamentarnim tijelima, uključujući zamjenicu predsjedavajućeg Povjerenstva za vanjske poslove, a danas tim povjerenstvom i predsjedava. Također je članica Ustavnopravnog povjerenstva te izaslanica u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

Na Općim izborima 2022. godine, kao nositeljica liste, osvojila je 24.653 glasa.

Skroman doprinos u Parlamentu

Kada je riječ o zakonodavnom angažmanu, službeni podaci pokazuju relativno skroman broj inicijativa i pitanja. U posljednjih osam godina Filipović je u Parlamentarnoj skupštini BiH postavila ukupno sedam zastupničkih pitanja.

Najaktivnija je bila tijekom 2025. godine. Početkom 2026. godine, na sjednici 20. siječnja, postavila je pitanje vezano uz minski sumnjiva područja u BiH. Krajem 2025. godine tražila je informacije o stanju u Oružanim snagama BiH te koordinaciji institucija oko projekta Koridora Vc.

S druge strane, 2024. godine nije zabilježena nijedna inicijativa ili pitanje, dok je 2023., 2022. i 2021. godine postavila po jedno pitanje.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.