Studenti i oporbeni političari u Srbiji bili meta zloglasnog izraelskog špijunskog softvera

Najmanje 14 studenata, aktivista i oporbenih političara u Srbiji bilo je meta naprednog špijunskog softvera tijekom 2026. godine. Dok srbijanske vlasti odbacuju optužbe za nadzor studenata, forenzičari su na pojedinim uređajima potvrdili infekcije Pegasusom i programom NoviSpy.

Najmanje 14 osoba iz srbijanskog civilnog društva bilo je meta špijunskog softvera u, kako navodi organizacija za digitalna prava SHARE Foundation, najvećem dosad dokumentiranom valu takvog nadzora u Srbiji.

Među osobama koje su primile upozorenja ili na čijim su uređajima pronađeni tragovi špijunskog softvera nalaze se članovi studentskog pokreta, aktivisti, oporbeni zastupnik i lokalni vijećnik.

Istraživači kanadskog Citizen Laba forenzički su potvrdili da je iPhone jednog člana studentskog prosvjednog pokreta zaražen Pegasusom, jednim od najnaprednijih špijunskih programa na svijetu.

Analiza pokazuje da se napad dogodio između prosinca 2025. i siječnja 2026. godine, a izveden je iskorištavanjem sigurnosnog propusta u aplikaciji iMessage. Riječ je o takozvanom napadu bez klika, što znači da korisnik nije morao otvoriti poveznicu ili datoteku kako bi njegov uređaj bio zaražen.

Pegasus napadaču omogućuje gotovo potpun pristup uređaju, uključujući poruke, fotografije, kontakte i lokaciju, kao i mogućnost uključivanja mikrofona i kamere bez znanja vlasnika.

Izraelci razvili softver za špijuniranje preko iPhonea

Špijunski softver "Pegasus" iskoristio je ranije nepoznatu slabost Appleovog mobilnog operativnog sistema iOS 9.3.5, navodi se u izvješćima koje je objavila sigurnosna kompanija za…

Upozorenja dobilo najmanje 12 osoba

Slučajevi su otkriveni nakon što je Apple korisnicima u više država poslao upozorenja da su vjerojatno bili mete plaćeničkog špijunskog softvera.

Prema podacima SHARE Foundationa, tijekom kolovoza toj se organizaciji javilo 12 osoba iz Srbije koje su primile Appleova upozorenja. Takva obavijest predstavlja snažan pokazatelj da je određena osoba bila meta, ali sama po sebi ne znači da je svaki pokušaj napada bio uspješan.

Naknadnom forenzičkom analizom potvrđene su i dvije infekcije novom verzijom programa NoviSpy. U jednom slučaju softver je, prema nalazima istraživača, instaliran na telefon studenta dok je uređaj bio oduzet tijekom policijskog ispitivanja.

Na drugom uređaju NoviSpy je pronađen nakon što su privatne poruke njegova vlasnika iz Vibera prikazane na televiziji Informer.

NoviSpy ranije povezan sa srbijanskim službama

Amnesty International još je 2024. godine objavio rezultate istrage prema kojima su srbijanska policija i Sigurnosno-informativna agencija koristile forenzičke alate za otključavanje telefona novinara i aktivista, nakon čega je na uređaje instaliran NoviSpy.

Amnesty je tada NoviSpy s visokim stupnjem sigurnosti povezao sa srbijanskim vlastima, navodeći da su podaci prikupljeni s uređaja slani na poslužitelj čija je IP adresa pripadala BIA-i.

Ipak, istraživači zasad nisu utvrdili tko je upravljao Pegasusom kojim je zaražen telefon člana studentskog pokreta. Nema dokaza da iza tog konkretnog napada stoji vlast predsjednika Aleksandra Vučića.

Vlast odbacuje optužbe

Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić odbacila je tvrdnje da su studenti bili izloženi nadzoru.

"Apsolutno ne. Ne vjerujem ni u jednu riječ koju su iznijeli studenti i SHARE", izjavila je Brnabić za Euronews Srbija.

SHARE Foundation upozorava da se otkriveni napadi vremenski podudaraju s lokalnim izborima održanim u ožujku. Predstavnici organizacije iznijeli su pretpostavku da je riječ o ispitivanju mogućnosti nadzora uoči prijevremenih izbora najavljenih za listopad, ali za takav zaključak zasad nisu ponudili materijalne dokaze.

Studentski pokret u Srbiji nastao je nakon pada nadstrešnice na Željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024. godine. Prosvjedi koji su uslijedili prerasli su u jedan od najvećih studentskih pokreta u Europi i ozbiljan izazov vlasti Aleksandra Vučića.

Jedna od studentica koje su bile meta nadzora, Milica Popović, poručila je kako je spoznaja da je netko možda neovlašteno pristupio njezinu privatnom prostoru kod nje izazvala osjećaj potpune izloženosti.

"Ako im je namjera bila uplašiti nas ili nas zaustaviti, neće uspjeti", poručila je.