Slobodan Vasković: “Mreža plus” i Prlić konačno u mreži

Cijela priča otvorena je kada je slovenski Interpol od nadležnih institucija u BiH zatražio istragu o kaznenom djelu pranja novca, u visini od 1.947.192 eura. Kao sudionici ovog nedjela navode se tvrtke "SV-RSA", "Mreža plus", "Pink BiH Company", "Ujedinjeni mediji" i "UFA Media", te Neven Kulenović, Darko Aleksić, Anis Kadrić, Stipe Prlić i Zoran Bakula, čelnici "Eroneta", i drugi. Interpol je pokrenuo akciju nakon jednogodišnje istrage, a u cijelu priču uključila se i SIPA, Odjel za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Piše: Slobodan Vasković

Neven Kulenović je vlasnik/suvlasnik marketinških agencija "SV-RSA" i "Ujedinjeni mediji", dok je Darko Aleksić, nekadašnji snimatelj na banjalučkoj Alternativnoj televiziji, suosnivač i direktor firme "Mreža plus",. "Mreža plus", društvo za medijsko poslovanje i distribuciju programa osnovana je 2001. godine, a njeni suosnivači osim Darka Aleksića (ispred ATV-a), su bili Elvir Švrakić (direktor TV Hajat), Alija Behram (vlasnik RTV Mostar), Semir Salihović (direktor TV Tuzla), te Ante Krišto, čelnik TV "Oskar C" iz Mostara. Cijeli ovaj projekt osmislili su, prema tvrdnjama Darka Aleksića, on i Nataša Tešanović, direktor ATV i član UO "Mreža plus". Društvo je od početka imalo snažnu potporu međunarodne zajednice i njezinih donatora. Prema pouzdanim procjenama, preko računa "Mreže plus" u proteklih gotovo deset godina (društvo je zaledilo rad početkom prošle godine) prešlo je cca 30 milijuna KM. Isti izvori tvrde da je 10-12 milijuna maraka završilo u privatnim džepovima Aleksića i njegovih zaštitnika, dok su teško prevareni Behram, Krišto i Salihović, odnosno TV kuće koje su vodili, a koje nisu iz "Mreže plus" dobile niti pfeninga.

Odgovarajući na upit da li SIPA protiv gospodarskog društva "Mreža plus", kao i direktora ove kompanije Darka Aleksića vodi bilo kakav predistražni/ istražni postupak na okolnosti mogućeg sudjelovanja u izvršenju kaznenog djela pranja novca, Željka Kujundžija, glasnogovornik SIPE, je odgovorila da je ta agencija svoja saznanja uputila Tužiteljstvu BiH.

"Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u proteklom razdoblju, sukladno Zakonu o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti ("Službeni glasnik BiH" broj: 53/09), poduzimali su mjere i radnje u svezi sa privrednim društvom „Mreža plus" d.o.o., te su sukladno članku 46. stavak 2. pomenutog zakona o svim prikupljenim podacima i saznanjima informirali Tužiteljstvo BiH", navela je Kujundžija. Nema nikakve dileme da su Aleksić i Kulenović tretirani kao i Prlić, te da se na spisku SIPE nalazi još jedan broj lica, koji su bili dio ove organizirane grupe za pranje novca.

Stipe Prlić je tako prešao dug put od ljubimca Zlatka Lagumdžije, koji sa državnim parama može raditi što hoće, do osobe kojoj slijedi robija, ukoliko u ovoj zemlji postoji i zrno pravde. Prlić ima veoma mnogo razloga za zabrinutost, jer mu sa obećane direktorske fotelje u "Eronetu", još uvijek nije skinut prefiks "vršitelj dužnosti". Premijer federalne Vlade Nermin Nikšić izbjegao je da prije petnaestak dana imenuje Prlića za direktora, iako je iz kabineta ministra za promet i komunikacije Envera Bijedića, stigao zahtjev da se za generalnog direktora HT „Eronet" u Mostaru na rok od četiri godine urgentno imenuje Stipe Prlić.

Prlić je nakon javno provedenog natječaja dobio najviše - 74 boda, dok je njegov protukandidat Vilim Primorac „dobacio" do 67 poena. Sve je trebalo biti okončano na nedavno održanoj sjednici Vlade FBiH u Mostaru, ali je Nikšić skinuo tu točku sa dnevnog reda. Vrlo indikativno je i da je SDP-ov ministar Bijedić naprasno, izostao sa sjednice Vlade, pravdajući odsustvo zdravstvenim problemima! Niko o svemu na sjednici nije ni riječi pisnuo.

Ovakav rasplet posljedica je činjenice da je Nikšić dobio čvrste argumente o milijunskim prevarama u „Eronetu". Sve to zna i Bijedić, koji je premijeru pokušao prebaciti „vruć krompir", ali se Nikšić vješto izmakao. Do kada, pitanje je, jer Prlića „gura" Damir Hadžić, Lagumdžijin sakupljač loptica na teniskim terenima.

Sa računa „Eroneta" isisane su višemilijunske sume novca, koji je završavao na privatnim računima u Sloveniji, Austriji, Gibraltaru. Novac nije izvlačen samo preko Kulenovićevih firmi i „Mreže plus", već i preko zagrebačkog „Digitela". Kolika je pohlepa Prlića i „marketinških magova" iz „Digitela" svjedoči i podatak da je ova tvrtka čokoladice, čija je cijena u maloprodaji 1 (jedna) KM, od mostarske tvrtke naplaćivala svih 15 KM. Preciznije, 2000 čokoladica „Eronet" je platio 15318,80 Evra. Sve se događalo 2008. godine.

Bitno je primijetiti još nekoliko stvari: ukupna dobit „Eroneta" u 2008. (4.278.600 KM), 2009. (6.062.750 KM) i 2010. (7,5 milijuna KM) godini, prema službenim podacima, iznosi nešto manje od 18 milijuna KM. U istom tom razdoblju, Prlić je tvrtkama„Digitel" i „SV-RSA", na ime marketinških usluga, isplatio najmanje 23 milijuna KM. Jednostavnije rečeno, „Digitel" i „SV-RSA" imale su najmanje pet milijuna KM (u te tri godine) veću dobit od „Eroneta", nego što je „Eronet" imao od svih svojih poslova.

Tijekom 2008. godine, ugovor „Eroneta" sa „Digitelom" iznosio je 6,5 milijuna KM, dok je sa SV-RSA bio „težak" 5 milijuna KM. U našem posjedu je ugovor sa „Digitelom" iz 2009, koji je, također, iznosio 6,5 milijuna KM, te sa SV-RSA iz 2010. koji je „težio" 4,5 milijuna. Samo na osnovu ovih dokumenata izvedena je pomenuta računica, a realno je da je razlika znatno veća, jer nema sumnje da su i „Digitel" i „SV-RSA" imali ugovore i 2009. i 2010. godine. I to milijunske.

Novac od ugovora sa „Eronetom", Kulenovićeve marketinške tvrtke (osim SV-RSA posjeduje i „Ujedinjene medije", te brojne druge), prale su preko „Mreže plus", čiji je direktor bio Darko Aleksić. On je preko TV kuća ATV i „Hayat" mešetario, a „višak" novca prebacivan je na račune u Sloveniji, Austriji, Gibraltaru, a odatle na privatne račune Prlića, Kulenovića, Aleksića, Bakule...

Ne treba zaboraviti da je u sve upetljana i Mareco Index Bosnia (MIB), jedina ovlaštene agencije za mjerenje gledanosti TV programa u Bosni i Hercegovini. Cijela kriminalna shema (pojednostavljeno) djeluje na sljedeći način: MIB lažira rezultate određenih TV kuća, dajući im znatno veći udio u gledanosti, nego što ga imaju; na osnovu tih lažiranih izvještaja agencije svoje klijente i njihove milijune za marketing usmjeravaju u te kuće; da bi se, na kraju te prevarantske balade, povlaštene stanice (ili njihovi "snabdjevači" programa) "zahvalile" agencijama i MIB-u velikim (nelegalnim) novčanim sredstvima.