SLAVEN RAGUŽ Mentalni komunistički način razmišljanja trenutno prevladava među Hrvatima u BiH

SLAVEN RAGUŽ Mentalni komunistički način razmišljanja trenutno prevladava među Hrvatima u BiH
Klix.ba

Bošnjački vrh od Federacije, jer su odustali od RS, želi napraviti unitarnu, 'građansku', ali u biti bošnjačku nacionalnu državu. Pa Bakir je nedavno izjavio da će za dvije godine onemogućiti i ovo malo prava što imaju Hrvati, a ako ne uspije politički, ne isključuje vojni put, kazao je Slaven Raguž u intervjuu za Slobodnu dalmaciju.

BiH proživljaja još jednu krizu vlasti zbog oduzimanja poljoprivrednog zemljišta Republici Srpskoj. Po jednima to je već sve viđeno, dok drugi upozoravaju da ovakav intenzitet još nije zabilježen.

- Pa rekao bih da je ovo možda najveća od recikliranih kriza koje mi u BiH proživljavamo, ali koja će rezultirati kao sve prethodne. Tresla se brda, rodio se miš.

Mislite da će Milorad Dodik ustuknuti?

- Ustuknuo je nebrojeno puta, pa će i ovaj put. Sve je kao iz narodne ‘pas koji laje, ne ujeda’. Od kada je došao na čelo RS, koristi istu retoriku, šalje iste poruke. Sjetite se samo krize koja je bila oko Dana RS, kada je prijetio referendumima, odcjepljenjem, pa kakve je odašiljao poruke kada je Aleksandar Vučić došao u posjet Hrvatskoj. Znači, još jedna reciklirana kriza kakva se uvijek javlja u izbornoj godini. Na kraju će se dogoditi apsolutno ništa.

Znači u famozni ‘RSexit, goodbye BiH’, ne vjerujete?

- Apsolutno ne vjerujem. Jer, evo što još rade ministri Dodikove stranke u Vijeću ministara, pa zašto ga ne napuste, kao i Parlamentarnu skupštinu BiH, razna povjerenstva, agencije...?! Oni su tu, redovito primaju svoju plaće i sve moguće beneficije koje idu uz to, ali tobože se protive radu Ustavnog suda. Ja ću otvoreno reći da sve ono što oni govore oko te institucije stoji. BiH ne može biti suverena država dok god u njoj postoji Ured visokog predstavnika, čija jedna odluka je vrjednija i pravnomoćnija od cijelog Ustava. U svakoj od 300 i nešto nametnutih odluka visokog predstavnika stoji jedna rečenica koja otprilike glasi: ‘Ova odluka stupa na snagu odmah, postaje zakon i na nju nema mogućnosti žalbe i prigovora.’ To su formulacije koje su korištene u engleskim kolonijama. Ono što Dodik govori, to su realne stvari, ali ih on koristi u svoje promidžbene svrhe, za svoj politički marketing.

Mnoge je iznenadila činjenica da je dvoje hrvatskih sudaca stalo uz bošnjačko - inozemnu većinu u sudu.

- To govori u prilog moje teze da je ovo čisto generirana kriza za politički marketing. Jer, čime će Dodik, Čović, Izetbegović i svi ti članovi brojne političke kaste u BiH nastupiti pred biračima uoči izbora? Vi imate situaciju da država ekonomski nikada nije gore stajala, demografske analize pokazuju da je stanje lošije nego nakon Drugog svjetskog rata.

Dodiku bi ipak dobro došlo da su hrvatski suci bili protiv, ali se poslije moglo čuti objašnjenje da je Čović ipak stao uz Katoličku crkvu koja ima problema oko imovine u RS?

- Hrvatskim sucima u Ustavnom sudu je u ovom slučaju očigledno ostavljena autonomija u odlučivanju.

Ali neki kažu da ih Čović oduvijek kontrolira.

- Toliko je koruptivnih afera u BiH, ali jeste li ikada čuli da je netko osuđen zbog toga ili da je pala neka velika zvjerka tipa Sanader ili Todorić? Niste, jer takvi slučajeva nema.

Pa bilo je oko Lijanovića...

- Da, ali čovjek je danas na slobodi. Dakle, u BiH ‘nema’ korupcije, kriminala, ako je suditi po radu tužiteljstva i kompletnog pravosudnog sustava. On je cijeli, a ne samo Ustavni sud, pod političkom kontrolom. To nije samo stvar Dragana Čovića, već i Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika, svih onih koji drže konce vlasti. U konkretnom slučaju oko poljoprivrednog zemljišta i dvojice hrvatskih sudaca, očigledno nije bilo potrebno Čoviću da oni glasuju protiv, nego im je ostavljeno da rade po svom.

Koliko je utjecala Crkva zbog svojih sporova u RS? Koliko je Čović htio njima udovoljiti?

- Pa možda je htio udovoljiti na nekoj deklaratornoj razini. Ako se nije u 20 ili 25 godina, koliko ti sporovi traju, ništa riješilo, zar vi mislite da će do toga doći jednom odlukom Ustavnog suda?
Čović sada može reći da stoji uz Hrvate u RS, vrh Katoličke crkve, ali i to je sve za potrebe političkog marketinga. Realni problemi hrvatskih povratnika u RS neće se riješiti, niti bi do toga došlo da je dvoje hrvatskih sudaca drugačije glasovalo. Do rješenja ne bi došlo ni da nema trojice stranih sudaca, čiji odlazak sada zajedno traže Čović i Dodik. Politički ambijent je takav da se onemogućava povratak Hrvatima, i to preko realnih stvari poput papirologije, dozvola što se ne izdaju, bezbroj drugih pravnih akata. Ali nije problem samo u RS, već i većinskim bošnjačkim područjima Federacije BiH. Pred tim hrvatskim povratnicima toliko se nagomila problema da oni jednostavno odustaju.

Kako vi gledate na ovu suradnju ili koaliciju Dodika i Čovića?

- To jest koalicija na razini države, Vijeća ministara, ali tu stvari treba gledati pragmatično. Trenutačno su odnosi u Federaciji takvi da se bošnjački politički establišment ponaša u maniri Slobodana Miloševića s kraja 80-ih i početka 90-ih godina prošlog stoljeća. Vi samo uzmite izjave Bakira Izetbegovića i napravite paralelu s onim što je Milošević govorio na Gazimestanu, pomislit ćete da se radi o istoj osobi. Bošnjački vrh od Federacije, jer su odustali od RS, žele napraviti unitarnu, ‘građansku’, ali u biti bošnjačku nacionalnu državu. Pa Bakir je nedavno izjavio da će za dvije godine onemogućiti i ovo malo prava što imaju Hrvati, a ako ne uspije politički, ne isključuje vojni put. U takvoj situaciji vi morate naći nekog partnera, pa je ovaj odnos Čović - Dodik stvar potrebe. Partnera među bošnjačkim establišmentom, koji nam je treći put nametnuo Komšića u Predsjedništvu i po koji zna put bira predstavnike u domove naroda, jednostavno nema.

Izebegović je upotrijebio frazu o ‘razbijanju okova’, a vi ste ga pozvali da to učini što je prije moguće. Na što ste mislili?

- On je s istom prijetnjom nastupao pred prošle opće izbore. Po njegovim tvrdnjama, Bošnjaka ima preko 50 posto u Federaciji, ali konzumiraju prava jedne trećine, što je u biti ustavna kategorija i u popunjavanju institucija koristiti popis iz 91. godine. Ali on jednu stvar ne govori, a to je gospodarski aspekt. Vi imate, naime, područja s hrvatskom većinom koja u punjenju ne samo federalnog, već i državnog proračuna, sudjeluju preko 50 posto. S druge strane, u postotku povrata prihoda od poreza Sarajevo praktično dobiva kao ostatak Federacije. Zašto onda Izetbegović ne govori o razbijanju tih okova? Zašto ne govori da su općinama s hrvatskom većinom početkom 2000-ih oduzeta vlasnička prava nad svim javnim poduzećima, počev od elektroprivrede i elektroprijenosa, pa do telekom sektora, te prebačena na Sarajevo. Treba razbijati sve te okove i vratiti povrat tih prihoda u skladu s njihovim uplatama. Mi smo radili analize i došli do podatka da općina veličine Širokog Brijega samo od oduzetih prava telekom sektora godišnje izgubi 12 milijuna maraka, a grad poput Mostara čak 46 milijuna KM. U elektro sektoru to je sve skoro puta dva. Naravno, tom oduzimanju vlasničkih prava gradovima i općinama kumovao je i Dragan Čović kad je prije 20 godina bio ministar financija. On je sve te odluke potpisao.

I HDZ i SDA ste nedavno prozvali za stalnu proizvodnju neprijatelja što unutar drugih nacija, što unutar svojih. Hoće li na istoj matrici jašiti i za predstojeće lokalne izbore i na tome ih dobiti?

- Vidite da jesu, gdje mislim na spomenute reciklirane krize. Na primjeru Grada Mostara tu su stvari jasne. Ustavni sud se izjasnio da vrijednost glasa nije jednaka, odnosno hrvatski vrijedi puno manje od bošnjačkog, te da se to mora zakonski riješiti izmjenom izbornih pravila. I taj problem se vrlo jednostavno može riješiti, ali se ne rješava jer to nije u interesu ni jednoj, ni drugoj strani, odnosno HDZ-u i SDA-u. A zašto nije? Pa zato što oni sada kontroliraju cijeli gradski proračun, nema kontrole nad kretanjem novca, pa mogu raditi što ih volja.

Hoće li ih primorati odluka suda u Strasbourgu?

- Neće primorati te dvije stranke, ali hoće Ustavni sud isto kao na prošlim općim izborima u slučaju ‘Ljubić’, te će Središnje izborno povjerenstvo na koncu nametnuti određena pravila za Grad Mostar. Osim generiranja recikliranih kriza, te traženja ‘neprijatelja’ unutar i vani, vladajuće stranke nemaju nikakvog drugog programa. Uzmite nedavni slučaj mostarskog ‘Aluminija’: imamo hrvatske ministre u federalnoj Vladi, imamo hrvatske predstavnike u svim tijelima koja su odlučivala o cijeni struje i svim problemima koji su doveli do gašenje kombinata, a što su oni radili? Apsolutno ništa! Dapače, dizali su ruke za financijsku konsolidaciju rudnika gubitaša u Bosni, a dopustilo se gašenje ‘Aluminija’. Je li to možda program s kojim će izaći pred birače?

Koliko su vama, po mnogima jedinoj realnoj oporbi, ruke vezane i koliko ste nemoćni u situaciji kada HDZ i Čović kontroliraju ama baš sve, pa čak i zapošljavanje čistačica po školama?

- Koliko je teška naša situacija, tako je i svakog onoga tko slobodno razmišlja, a ne na mentalni komunistički način koji trenutno prevladava među Hrvatima u BiH. Jedan je komunizam zamijenio drugi, s tim da danas živimo nadograđenu varijantu. Ako niste član partije, odnosno HDZ-a, onemogućeno vam je da se zaposlite u skladu sa svojom strukom, da napredujete u poslu, potom čitav niz prava koja bi vam omogućila osiguranje životne egzistencije.

Vi se hvalite da ste stranka bez bivših članova partije i orijentirate se na ljude iz privatnog sektora. Kako možete računati na izborni uspjeh kada velika većina građana živi od države, a privatnici mahom od poslova koje dobivaju od nje?

- Nama je potrebna jedna katarza društvenih vrijednosti. One koje danas imamo potpuno su invertirane, obrnute, dakle ne poštuju se struka, umijeće, rad, već korupcija, kriminal, dodvorništvo.

Mora se primjerom pokazati da se može mijenjati te društvene vrijednosti i društvo u kojem živimo. Bez toga, mi nismo kratkoročno, a kamoli dugoročno održivi. Nama nije cilj zamijeniti HDZ, zauzeti njihova mjesta i raditi kako to oni rade. Na taj način izdali bismo hrvatski narod na isti način kako ga je izdao HDZ 1990., koji se nije pokazao nikakvom alternativom vladajućoj oligarhiji. Ne mogu ljudi koji su sada dio sustava ili su bili dio nekog prijašnjeg, a koji su kreirali anarhiju u BiH, biti dio rješenja.

Je li treći entitet utopija kada Bošnjacima ne pada na pamet to dopustiti, a Srbima odreći se pedlja RS?

- Pazite, treći entitet je rješenje za BiH. Tko god objektivno gleda situaciju i odnose, to će potvrditi, ali politički gledano treći entitet jest utopija ako primarno bošnjačka strana nikada neće pristati na njega. A zašto neće? Zato što je njima komotno sada. Cijeli zakonodavni sustav je kreiran tako da Sarajevo, gdje je skoncentrirana sva njihova politička i ekonomska moć, živi nauštrb ostatka države.

Od toga neće odustati osim ako neke vanjske sile ne djeluju, ali očekivati da međunarodna zajednica nešto napravi u tom pravcu je još veće utopija od ideje trećeg entiteta. Ono za što se mi zalažemo jest da stvaranjem gospodarskih parametara treći entitet, uvjetno rečeno, zaživi na djelu. Primarno bi bilo da hrvatski zastupnici, kada prođu tunel na Ivanu, ne zaborave tko ih je birao, da se ne asimiliraju u političko blato Sarajeva, već dosljedno poštuju i rade na agendi na kojoj ih je hrvatski narod birao. Neka se samo izmijeni Zakon o pripadnosti javnih prihoda, neka se uravnoteži povrat poreza na hrvatske općine i Sarajevo, vi ste zagazili u kreiranje ekonomskih temelja ‘trećeg’ entiteta.

Primjerice, kad je na dnevni red došla izmjena tog zakona, znate tko ga je skinuo s dnevnog reda? Jelka Miličević, ministrica financija, legitimno izabrana iz reda hrvatskog naroda. O čemu ćemo onda govoriti?!