PREGOVORI O IZBORNOM ZAKONU Sjedili satak vremena i dogovorili da se pokušaju dogovoriti do kraja mjeseca

Novi krug pregovora o izmjenama izbornog zakona BiH koji je danas održan u Sarajevu nije doveo do konačnog dogovora, no sudionici su se suglasili da razgovore ipak nastave i pokušaju riješiti ovaj problem do kraja veljače.

Jedina stvarna novina tijekom pregovora bila je informacija kako je moguća odgoda izbora koji bi trebali biti održani u listopadu, bude li jasno da postoji spremnost da se konačno nađe rješenje.

Izetbegović: Mislim da se rješenje može naći

"Moguće je da se izbori planirani za listopad prolongiraju za studeni, eventualno prosinac. To bi podržala međunarodna zajednica ako se vidi da su pregovarači na tragu dogovora", kazao je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

Prema Izetbegovićevom tumačenju funkcionalnost Federacije BiH i dalje ostaje ključni zahtjev bošnjačke strane, kao i cjelovita provedba presuda Europskog suda za ljudska prava, no nije želio govoriti o potankostima novog kruga pregovora, konstatirajući samo kako nema dvojbe da se jedan član Predsjedništva BiH mora birati prije svega glasovima Hrvata, ali da on istodobno mora zastupati interese države i svih ljudi koji u njoj žive.

Istodobno se, kako je kazao, moraju ukloniti mehanizmi koji osiguravaju 'stopostotne blokade', čime je aludirao na ulogu koju sada ima Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

"Mislim da se rješenje može naći i mislim da smo se dodatno približili i da postoji dobra atmosfera u kojoj se problemi mogu riješiti", zaključio je Izetbegović, dodavši kako se polako omekšavaju tvrda stajališta.

Čović: Stavovi HDZ-a od pregovora u Neumu nisu se promijenili

Čović kaže da se stav od pregovora održanih u Neumu uz posredstvo međunarodnih dužnosnika nije promijenio, ali je pozvao one političare koji su blizu dogovora da organiziraju pregovore jer smatra da nema smisla da on i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović više sazivaju sastanke. Ono što su sada zahtjevi HDZ-a su aksiomi koje je, kaže Čović, podržala i međunarodna zajednica, a i usuglašeni su među 'četiri ili pet bošnjačkih političkih stranaka koje su bile na pregovorima u Neumu', prenosi Fena.

"Izetbegović i ja imali smo godinu i pol dana i nema više smisla da mi to vodimo", kazao je Čović, dodajući da je imao sastanke s predstavnicima drugih stranaka u Mostaru kojem su nazočili Aljoša Čampara i Elmedin Konaković iz Naroda i Pravde te lider Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić.

Razgovarali su tada o usuglašenosti stavova zbog čega smatra da nema smisla neke stvari otvarati ponovno kao što je ukidanje etničkih prefiksa, napominjući da se HDZ zalaže za izbor članova Predsjedništva BiH ne kroz dvije izborne jedinice nego dvije liste. Kaže da se treba razgovarati i o Domu naroda Federalnog parlamenta jer je imao dojam da su u Neumu dogovorili taj dio, a danas će razgovarati bez međunarodnih posrednika i ako se oko ovih pitanja usuglase, to će biti posao za pravnike, a ne političare.

Radončić: Rezimirali smo poznata stajališta

Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić kazao je medijima kako je sastanak poslužio rezimiranju uglavnom poznatih stajališta uz mogućnost testiranja nove dvije ili tri ideje o kojima bi se trebali očitovati i pravni stručnjaci.

Na dnevnom su redu ponovno bila pitanja izbora članova Predsjedništva BiH i konstituiranja domova naroda na entitetskoj i državnoj razini, a Radončić je kazao kako su bošnjački političari od predstavnika hrvatskog naroda ponovno dobili pojašnjenje o 'crvenim crtama' koje se ne smiju prijeći.

"Dijalog se mora održati, on nema alternative, a dogovor je da naši timovi u narednih sedam dana zadrže intenzivnu komunikaciju i simuliraju različite (izborne) modele", kazao je Radončić. Dodao je kako vjeruje u rješenje, ali da ono nije moguće bez međunarodne medijacije.

Konaković: Još smo na statusu quo

U novom krugu pregovora sudjelovali su predsjednici pet vladajućih i oporbenih stranaka s hrvatskim odnosno bošnjačkim predznakom predvođeni čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i SDA, a bojkotirali su ih SDP BiH, Naša stranka i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića.

Predsjednik oporbenog Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković, koji je s Radončićem bio tehnički organizator pregovora vođenih u četvrtak, kazao je kako je vjerojatno bilo lakše okupiti predstavnike SAD-a i Rusije da razgovaraju o ukrajinskoj krizi nego političare iz BiH da pregovaraju o izbornoj reformi.

"Još smo na statusu quo. Suglasni smo o načelima, no nismo se približili oko modela koji rješavaju te nagomilane probleme", kazao je Konaković.

Predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović je medijima nakon sastanka, koji je trajao tek nešto više od sat vremena, kazao kako su potvrđena ranija stajališta, pri čemu svi žele poboljšanje odnosa u Federaciji BiH, a hrvatske stranke jamstva da će hrvatskim glasovima biti birani hrvatski zastupnici u Domu naroda parlamenta Federacije BiH te kako će se jedan član Predsjedništva BiH birati prvenstveno glasovima Hrvata, prenosi Hina.

"Nitko od Hrvata neće pristati na kompromis"

"Kroz razgovor želimo doći do rješenja, no nitko od Hrvata neće pristati na kompromis po kojemu nećemo biti definirani u ustavu", kazao je Cvitanović potvrdivši kako ne dolazi u obzir brisanje nacionalnih odrednica uz titulu članova Predsjedništva BiH.

Opći izbori trebali bi se održati u listopadu

Cilj pregovora o izbornoj reformi u BiH je osigurati provedbu pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu temeljem njihove nacionalne pripadnosti ili mjesta prebivališta, kao i presude Ustavnog suda BiH iz 2016. godine u slučaju 'Ljubić' po kojoj se mora poštovati načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u tijelima vlasti. 

Prema odredbama važećeg izbornog zakona, koji i dalje sadrži brojne diskriminatorne odredbe, opći izbori u BiH trebali bi biti održani prve nedjelje u listopadu, a Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima obvezu raspisati ih početkom svibnja.

Za eventualne promjene izbornog zakona u parlamentu BiH tako je ostalo tek dva i pol mjeseca. Za to se mora osigurati natpolovična većina zastupnika u Zastupničkom domu, no za promjene ustava potrebna je potpora dvije trećine zastupnika, što vladajući nemaju pa ovise o glasovima iz oporbe.