Optuženici dočekuju predsjednike

Iako u BiH zakon dozvoljava obnašanje svih dužnosti dok osoba ne bude osuđena ovdje se postavlja pitanje moralne odgovornosti, što je u slučaju Lozančića posebno došlo do izražaja prilikom ovotjednog posjeta predsjednika Hrvatske Ive Josipovića našoj zemlji.

Različiti stavovi

Naime, prilikom Josipovićevog posjeta Parlamentu BiH jedan od domaćina bio je i Loznačić, što su hrvatski mediji nazvali apsurdnom situacijom s obzirom da predsjednika Hrvatske dočekuje osoba koju ista ta Hrvatska tereti za nelegalno primanju mirovine. Hrvatska je već raspisala lokalnu tjeralicu za Lozančićem, a najavljuju kako će, ukoliko Lozančić nastavi ignorirati sud, za njime raspisati i međunarodnu tjeralicu. Ukoliko se to dogodi, doći ćemo u još apsurdniju situaciju po kojoj jedan od čelnih ljudi zemlje neće smjeti napustiti BiH. Kako se na ovaj problem različito gleda od stranke do stranke svjedoči politika SDA, čiji kadrovi ne mogu obavljati dužnosti u državnim institucijama, ako je protiv njih podignuta optužnica. Tome u prilog ide i trenutačna situacija s direktorom Razvojne banke FBiH Ramizom Džaferovićom, kojeg je predsjednik SDA Sulejman Tihić pozvao da podnese ostavku s obzirom da mu je potvrđena optužnica sarajevskog županijskog tužiteljstva. Prije njega, ista sudbina zadesila je i bivšeg premijera FBiH Nedžada Brankovića, koji je zbog istog razloga podnio ostavku.

Bez smjena

S druge pak strane, HDZ BiH neće raspravljati o smjeni Lozančića, jer smatraju kako sama činjenica da je optužen ne znači i da je kriv.
- Isto tako, svjedoci smo mnogih procesa koji su se i nakon prvostupanjske presude pokazali pogrešnima. Prema tome, živimo u sustavu u kojem je sve moguće te nitko nije kriv dok mu se to ne dokaže, istaknuo je Marinko Čavara, potpredsjednik HDZ-a BiH. Upravo zbog toga, stav ove stranke je da se neće raspravljati o smjenama bilo koga s optužnicom sve dok se ne dokaže krivnja. Ovo potkrjepljuje i primjer lidera HDZ-a BiH Dragan Čovića koji 2005. nije želio dati ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH iako je u njegovom slučaju bila potvrđena optužnica u slučaju “Lijanovići”. Zbog toga je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown bio primora smijeniti Čovića. Kako je i sam Lozančić najavio da neće podnijeti ostavku na funkciju koju obnaša svakako će biti zanimljivo vidjeti rasplet ove situacije. Koliko se drži do morala i etike u državnim institucijama, svjedoči i činjenica kako još uvijek nitko u državnom Parlamentu nije postavio pitanje o Lozančićevom statusu.  

Tko nam kroji sudbinu?

Niko Lozančić od stupanja na snagu optužnice u Hrvatskoj imao je čitavu lepezu sastanka s inozemnim dužnosnicima. Ipak, u prvi plan svakako treba istaknuti da je sudjelovao u butmirskim pregovorima oko ustavnih promjena, na kojima se odlučivalo o sudbini zemlje.

Čovićeve optužnice

Lozančićev stranački šef Dragan Čović tijekom posljednjih godina bio je opterećen brojnim optužnicama, ali i on je održavao niz sastanaka s najuglednijih inozemnim izaslanstvima. Isto tako, sudjelovao je u svim pregovorima oko ustavnih promjena i budućeg izgleda zemlje. Ipak, napomenimo kako Čović nikada nije bio osuđen iako je redovit gost sudnica u BiH.

Optužnice u Hrvatskoj

Praksa europskih, ali i zemalja u okruženju, kada su u pitanju optužnice protiv visokih državnih dužnosnika vrlo je jasna – podnošenje ostavke ili smjena. Susjednu nam Hrvatsku još uvijek potresa afera “Podravka” i “INA – MOL” zbog kojih je “glavnom platio” bivši ministar gospodarstva Damir Polančec te brojni visokopozicionirani ljudi iz ovih kompanija.

Piše: Dragan Bradvica/dnevni-list.ba